ZATAJENI OPUS
Tatjana GROMAČA
7. svibnja, 2008.

Iako je rad Milene Lah obilježio moderno kiparstvo Hrvatske, te iako su umjetničine skulpture postavljene na 33 javna prostora diljem Evrope, njezin atelje u Zagrebu propada, skulpture se ne održavaju, a nadležni uporno šute

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Ovih je dana u Gradskoj galeriji Labin i Narodnom muzeju Labin otvorena izložba Milene Lah (1920.-2003.), kiparice čiji je rad obilježio moderno kiparstvo Hrvatske. Njeno stvaralaštvo bilo je, s jedne strane, kako konstatira likovni kritičar Tonko Maroević, "nadahnuto plastikom stećaka, konfiguracijom bosanskohercegovačkih bogumilskih nekropola, a sa druge je poticaj imala u lirskoj mitologiji, poetičnom svijetu istarske pučke arhaike". To potvrđuju i sami naslovi radova – Narodna pjesma, Zurla i Bogumilski jahač, te Veli Jože, Dragonja, Pave pod orihom, Bosiljak, Galijot, Umirući galijot…

Lah je stvarala i izlagala na brojnim internacionalnim kiparskim simpozijima diljem Evrope, bila je potpredsjednica Prvog europskog simpozija St. Margarethen u Austriji, objavljivala je i stručne članke, dobitnica je, među inim priznanjima, i godišnje nagrade HDLU-a za stvaralaštvo, i nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, a 1991. objavljena je njezina monografija, autorice Maje Vetrih, u izdanju Grafičkog zavoda Hrvatske i Nacionalne i sveučilišne biblioteke.
 

Izložba u Labinu prva je posthumna izložba velike kiparice, čije su skulpture postavljene na 33 javna prostora diljem Evrope (od Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije i Makedonije, do BiH, Rumunjske i Srbije). Izložba predstavlja autoričine brojne crteže, od kojih ima djela koja su prvi puta predstavljena javnosti. Uz crteže, izloženo je i jedanaest skulptura, koje se tematski uklapaju u ovu izložbu, koja je, pak, sva obilježena Istrom, kao jednim od značajnih – mitskih - prostora nadahnuća Milene Lah.
 
Izložena su tri slikarska ciklusa Milene Lah – Istarska freska, ciklus Mladost Katarine Bernobić  i ciklus  Istarska žena. Radi se o svojevrsnoj - kako je to na otvorenju izložbe zaključila povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Marina Baričević - "apoteozi istarskoj ženi". Baričević zaključuje da "Milenin crtež vuče neki daleki trag sa zidnim slikarstvom, u sasvim slobodnoj asocijaciji, a u stvari je posve drugačiji od svega u povijesti umjetnosti ponuđenog".
 

Ovaj izniman kulturni događaj u hrvatskoj javnosti gotovo da je prošao nezapaženo; od autoričina sina, Igora Laha, saznajemo da on već više od godinu dana pokušava ostvariti kontakt sa Gradom Zagrebom u želji da se fundus Milene Lah "oživi", a to znači i zaštiti i spasi od propadanja kojem je trenutno izložen, kako bi bio pristupačan javnosti. Kiparičin radni prostor u Zagrebu također je u fazi propadanja.
 

Međutim, osim pojedinačne deklarativne podrške, gospodin Lah još uvijek nije dobio nikakav konkretan odgovor. Drugim riječima, rad ove kiparice nadležni očito ne žele - ne znaju -  vrednovati, a da situacija bude još gora, ni skulpture Milene Lah izložene u Zagrebu se ne održavaju. "Ruke prijateljstva", primjerice, hrđaju, u skulpturu galeba od aluminija doslovce je ubetoniran veliki automat za parkiranje...

ZATAJENI OPUS
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.