KRZNAVA BAJKA
Karmen LONČAREK
2. prosinca, 2004.

U točki web-proglasa hrvatske udruge "Prijatelji životinja" u kojoj stoji "pridružite nam se ako ne volite krzno ili ne volite onu koja nosi krzno" prestaje moda i trivijalnost, a počinje nešto vrlo gadno - ekstremizam. Ekstremizam boraca za životinjska prava u razvijenim zemljama nije mali problem. Njegove posljedice su zastoj u razvoju lijekova i istraživanju bolesti, uništavanja laboratorija, vandalizam, podmetanja požara, napadi na ljude, pa čak i pokušaji ubojstava

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Prije dvadesetak dana jedna je nevladina udruga obznanila početak akcije protiv javne osobe “čiji se stavovi očituju kroz njezino javno djelovanje”, i koja je “dosad nebrojeno puta potvrdila kako uživa u proizvodima neetičkog i nemoralnog porijekla i zbog toga zaslužuje javnu osudu”. Pomislili ste, dragi čitaoče, da se javnost konačno probudila i krenula hajkati protiv nekog tajkuna, maga financijskog inženjeringa, modernog Glembaya, pretvorbenog pljačkaša, vlastodršca u sukobu interesa? Ne, naravno da ne; ne može se probuditi onoga tko se pravi da spava. Radi se o nečemu gotovo trivijalnom, pomodnom, a trivijalnost, uz novost i prolaznost, jest osnovna odlika mode. Radi se, naime, o hajci na medijsku zvjezdicu u činčila-bundici.

Prije tri godine po svim su poštanskim uredima i zdravstvenim uredima Hrvatske polijepljene službene upute kako se ponijeti u slučaju primanja sumnjivog pisma ili paketa koje bi moglo biti zaraženo antraksom. Upute su prepisane iz preporuka američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti. Motiv za lijepljenje preporuka po Hrvatskoj bilo je otkrivanje nekoliko antraksom zaraženih poštanskih pošiljaka u SAD-u. Upakirati spore antraksa u kuvertu nije isto što i upakirati prašak za pecivo: pravljenje takvih pošiljaka zahtijeva vrhunsku tehnologiju i stručnost, a bogme i raspolaganje sporama uzgojenima – a gdje drugdje? - u SAD-u u sklopu programa proizvodnje biološkog oružja.

Panične reakcije

Slične oponašateljsko-panične reakcije u medijima izazvala je i pojava SARS-a u Aziji, bolesti opasne koliko i gripa. Ni u slučaju antraksa, niti SARS-a, niti bundice, nije bilo racionalne osnove za žestoku javnu akciju ili reakciju. Pa otkud takve reakcije? Sociologija to definira ovako: psihosocijalna epidemija čiji motivi počivaju na dva duboka i suprotna psihološka motiva: potrebi za konformizmom, to jest, ponašati se i činiti ono što i drugi čine, te potrebi za vlastitom afirmacijom, to jest, ponašati se i činiti različito od drugih; dakle, uklopiti se u masu, a istovremeno privlačiti pažnju. Narodski rečeno: moda.

Modi podliježu i najracionalnije ljudske djelatnosti, kao što su filozofija i znanost; o modi u medicini napisane su mnoge knjige, no to je već druga priča, i ne baš vesela. Prava životinja zaista nisu upitna. Naravno, ima i dilema u vezi s njima, poput one - je li ispravnije pobiti 30 tisuća pilića ili samo jednog kita, a opet - kitovi su ugrožena vrsta, dok je piliće moguće uzgojiti brzo, lako i u ogromnim količinama. Ili: je li ispravnije štititi leoparde koji su pred izumiranjem, ili, pak, goveda od čijih se koža rade cipele; osim toga, goveda su travojedi blage ćudi, a leopardi su ubojice. Te dileme neka rješavaju etičari. Ono što se svatko od nas mora upitati – pa čak i oni kojima su njuškica i okice činčile simpatičnije od okica vlasnice činčila-bunde - jest: smiju li se zbog životinjskih prava ugroziti ljudska prava?

KRZNAVA BAJKA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.