IZDAJA IZDAVAŠTVA
Ivica
20. siječnja, 2005.

Nakon što su novinski izdavači, u lovu na što veću zaradu, kioske pretvorili u surogate knjižara, prodaja u knjižarama je pala za oko 30 posto. Problem je u tome što Ministarstvo kulture još uvijek nije definiralo svoj odnos prema izdavaštvu. Po meni, ključna je stvar uvođenje jedinstvene cijene knjige, kao što imaju sve evropske zemlje

< > | cijeli članak | verzija za tisak

- Prošlo je otprilike godinu dana otkako su se knjige – u velikim tiražama i za malo novaca – počele prodavati uz novine. Kako se ta pojava odrazila na tzv. male izdavače, koji ne prelaze naklade od tisuću ili dvije tisuće primjeraka po knjizi?

- Ta je akcija u svojoj osnovnoj ideji bila vrlo dobra, no pred kraj prošle godine novinski su izdavači, u lovu na što veću zaradu, kioske pretvorili u surogate knjižara, pa svakoga tjedna na kioscima imamo petnaestak različitih izdanja. Prosječni je čitatelj dobio neka klasična književna djela po vrlo maloj cijeni, ali je pala prodaja u knjižarama i to zacijelo jest udar na izdavaštvo.

- Koliko je, po vama, pala prodaja knjiga u knjižarama?

- Taj pad u prosjeku, čini mi se, iznosi oko 30 posto. Problem je u tome što Ministarstvo kulture još uvijek nije definiralo svoj odnos prema izdavaštvu, a vidimo da novinski izdavači ne posustaju u svakotjednom izbacivanju novih naslova.

- Čini mi se da sve veći broj nakladničkih kuća novinskim izdavačima pokušava parirati tako da im pokušava prodati neko svoje izdanje koje bi se onda trebalo naći na kioscima. Je li to najbolji oblik otpora novinskim izdavačima?

- To je princip: spašavaj se kako možeš...

- Dobro, ali zar se ne može pronaći neki organiziraniji oblik spašavanja malih izdavača, a ne da se svatko spašava za sebe?

- Po meni, ključna je stvar uvođenje jedinstvene cijene knjige, kao što imaju sve evropske zemlje...

- Koliko je to realno?

- To bi trebalo biti realno, jer taj model štiti i autore i knjižare i izdavače. U tom će slučaju i nakladnici formirati realniju cijenu knjige, a sva evropska iskustva govore da jedinstvena cijena knjige pozitivno djeluje na izdavaštvo. Tržišta koja nemaju takav model, poput britanskog ili američkog, doživljavaju da se sve svodi na kategoriju tiražnosti i prodaje, pa se tako postotak prevedenih knjiga na angloameričkom tržištu, u odnosu na ukupan broj objavljenih knjiga, kreće oko pet posto. Ako se sve svede na kiosk-izdavaštvo, u Hrvatskoj, recimo, više nećemo moći kupiti novu knjigu poezije.

- Može li jedinstvena cijena knjige, ako se taj model prihvati, biti niža nego što je cijena knjige sad, uz ovako velike knjižarske marže?

- Knjižarski su rabati preveliki zato što je knjižarima to jedini izvor prihoda, a oni moraju plaćati najam skupih poslovnih prostora. Nakladnici zbog toga, naravno, moraju stavljati veće cijene... To je zatvoreni krug iz kojega se može izići uvođenjem jedinstvene cijene knjige, pa donošenjem Zakona o knjizi, te nesmanjivanjem državne potpore izdavaštvu i djelomičnom redistribucijom te potpore u smislu osiguravanja državnih stipendija autorima. Tko će, bez državne potpore, prevoditi “Ilijadu”, “Odiseju” ili ključna djela suvremene publicistike, esejistike i beletristike!? Garantiram da nijedan novinski izdavač neće preuzeti taj nacionalno važni segment nakladništva, jer tu nema velikih zarada, a troškovi su veliki. Ministar Biškupić zasad se nije snašao u tom problemu, pa je osnovao komisiju da bi kupio vrijeme.

- Koje će knjige u ovoj godini objaviti Fraktura?

- Ako se stvari drastično ne pogoršaju, planiramo objaviti između dvadeset i pet do trideset knjiga. U tisku je novi roman Rade Jarka, u pripremi su sabrane priče i novi roman Mirka Kovača, završit ćemo Kertészovu tetralogiju o holokaustu, imat ćemo i novog Esterházyja, pa Ceesa Nootebooma s njegovim esejima “Kako biti Europejac”, onda Amosa Oza i njegovu knjigu “Kako izliječiti fanatika”...

IZDAJA IZDAVAŠTVA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.