Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
27. siječnja, 2005.

FERAL U POGRANIČNOJ ZONI IZMEĐU SLOVENIJE I AUSTRIJE U POTRAZI ZA ODGOVOROM NA PITANJE KAKO JE MEDVJED POSTAO POLITIČKI NEPODOBAN

MEDO ZA ODSTREL
Igor LASIĆ
27. siječnja, 2005.

“U Sloveniji je devedesetih došlo do desničarskog zaokreta u kojemu je medvjed poslužio kao figura preko koje se lomio interes populističkih struja što su preferirale širenje ovčarstva na područjima gdje uzgoj nije imao tradiciju. Političari su huškali na mržnju protiv medvjeda”, kaže ugledni zoolog dr. Boris Kryštufek. Već u sjevernom susjedstvu, u austrijskom dijelu Koruške, u koju medvjedi iz Slovenije uglavnom nesmetano ulaze, odnos prema najvećoj europskoj zvijeri sasvim je suprotnog predznaka

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Tokom druge polovine prošlog desetljeća politička životinja broj jedan u Sloveniji bio je - medvjed. Ovakva postavka slovenskog zoon politicona rezultat je, među ostalim, višegodišnje studije i protuvladine kampanje prof. dr. Borisa Kryštufka, zoologa iz Kranja, inače znanstvenog savjetnika na Prirodoslovnom muzeju Slovenije u Ljubljani. On je u raznim publikacijama i na tribinama raskrinkavao državni odnos prema najvećoj europskoj zvijeri - čijim se brojem Slovenija može podičiti, baš kao i Hrvatska ili Bosna i Hercegovina - kao natražnjački, proračunat i nadasve politiziran. Već u sjevernom susjedstvu, austrijskoj regiji Kärnten, a gdje je medvjeda kudikamo manje, on doživljava – u što smo se i sami uvjerili - obrnuto proporcionalan tretman od strane ljudi.

“U Sloveniji je devedesetih došlo do, može se slobodno reći, desničarskog zaokreta u tom segmentu državne politike, da sad ne ulazimo u sve ostale”, rekao nam je dr. Kryštufek. “Medvjed je poslužio kao figura preko koje se lomio interes populističkih struja, a koje su preferirale širenje ovčarstva, primjerice, na područjima gdje uzgoj ovaca nije imao tradiciju. Političari i dio medija doslovno su huškali na mržnju protiv medvjeda, povećavala se kvota za njihov legalni odstrel, javnost se mobilizirala u tom smislu".

Medvjedi i Cigani

Slovenska javnost, međutim, ipak se zavidno podijelila. Medvjedima se ubrzo počela pružati zdušna podrška, a političari, naročito oni poput ministra poljoprivrede i šumarstva Cirila Smrkolja, dospjeli su pod udar permanentne kritike. Dušmani smeđeg medvjeda svejedno nisu popuštali s hajkom; još uvijek se u Sloveniji može čuti znamenita izjava da su u toj zemlji “dva najveća problema - medvjedi i Cigani”... Medvjeda je trenutno u Sloveniji oko 450, iako je i taj broj rastezljiv, ovisno o tome tko nateže s koje strane, budući da se godišnja odstrelna kvota određuje prema ukupnom brojnom stanju. Plus ministarski dodatak.

E, takvi su ministarski dodaci uključivali više desetaka grla godišnje, a jednom se bjelodano ispostavilo da je Smrkolj osudio konkretnog medvjeda na smrt odstrelom, iz čeke ili tzv. pogonskog lova, samo zato što se taj nesretnik motao u blizini nove ministrove vikendice. Inače, vikendica je bila u prirodnom staništu medvjeda. Zatim je taj ministar izvrgnut javnom ruglu, no životinjama - vuku i risu također - vjerojatno su pomogli tek pritisci Europske unije, čiji lovni standardi nisu baš toliko liberalni. Medvjedi su dotad imali na raspolaganju "slobodan teritorij" oko Kočevja - gdje je odstrel zabranjen - i puno manji komad sigurnosti u Karavankama, no zatim je ukinuta odredba prema kojoj se na tu zvijer, točnije na odrasle mužjake, u ostatku Slovenije moglo većim dijelom godine pucati bez ograničenja.

MEDO ZA ODSTREL
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA