KOMPLEKS MULTIPLEKSA
Boris RAŠETA
27. siječnja, 2005.

Više od polovice ukupno prodanih kino-ulaznica u 2004. godini prodano je u Zagrebu, zahvaljujući bujanju multipleks kina koje je posjetilo 1,350.000 ljudi. Izvan metropole nije sagrađen niti jedan multipleks, a kinodvorane se zatvaraju, između ostaloga i zbog novih tehnologija, poput DVD-a, plazma ekrana, a tu je i problem piraterije

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U 2004. godini zabilježen je porast broja filmova i gledatelja u hrvatskim kinima - prikazano je čak 180 novih naslova! - no konačni rezultati ipak ne daju razloga za optimizam: prodano je 2,9 milijuna kino-ulaznica, ali više od polovice u metropoli, zahvaljujući bujanju multipleksa koje je posjetilo oko 1,350.000 ljudi. Gotovo, dakle, polovica ukupne publike!

“Rekao bih da su posljedice pojave multipleksa ambivalentne”, kaže Veljko Krulčić, glavni urednik filmskog mjesečnika Hollywood. “U samom Zagrebu oni su ispunili sva pozitivna očekivanja u pogledu porasta posjećenosti, ali nigdje izvan Zagreba multipleksi nisu izgrađeni!” U Zagrebu danas djeluju dva multipleksa, Cinestar, s 13 dvorana i kapacitetom nešto manjim od tri tisuće mjesta, te Broadway s pet dvorana i kapacitetom od 1100 mjesta. “S druge strane”, kaže Krulčić, “to je dovelo do zatvaranja kinematografa i prodaje single kinodvorana, koje pod takvim tržišnim uvjetima više ne mogu opstajati. Nezavisne kinodvorane, poput Kinoteke i Studentskog centra, također polako propadaju. Drastično povećanje broja naslova u distribuciji također nije jednodimenzionalno pozitivna pojava, jer takav ritam podrazumijeva ‘novu robu’ doslovno svaki tjedan”.

Kinematografi su ugroženi i pojavom novih tehnologija, poput DVD-a, plazma ekrana, i sl. “Ta je pojava svakako ugrozila kinematografiju, koju - povrh svega - dodatno ugrožava i velika piraterija. Meni se ipak čini da je najveći problem hrvatskih kinematografa visoka cijena ulaznica”, kaže naš sugovornik. “Multipleksi, primjerice, već sada zarađuju više novca od prodaje kokica i Coca-Cole, nego od ulaznica. Žele li multipleksi privući novu publiku, morat će uvesti neke novosti, primjerice, family-day od ponedjeljka do četvrtka, s nižom cijenom ulaznica.”

Prvi multipleks izvan Zagreba, s tri dvorane, bit će izgrađen u Zadru, zahvaljujući agilnosti Gordane Verčić, direktorice Zadar kina, koju Krulčić opisuje kao “svjetlo na kraju tunela”. Drugi gradovi još će pričekati. “Ponajprije, multipleks se i ne možete izgraditi preko noći”, objašnjava Krulčić. “Tradicionalni prikazivači pomalo su inertni, rekao bih. U Rijeci i Splitu ta ideja nije krenula od kino-prikazivača, već od poslovnih ljudi. Neminovnost je da će se takvi centri pojaviti i u drugim gradovima, ali tu smo, bojim se, debelo zaostali u odnosu na bliže okruženje. Primjerice, u Sloveniji, osim Ljubljane, multipleksi rade i u Celju, Mariboru, Kopru, itd. Mi, po običaju, čekamo da netko dođe sa strane, i da se tek onda ‘trgnemo’.”

No, od čekanja na multiplekse, još je gore ukidanje klasičnih kina. “U Šibeniku je lani ukinuto kino, što je kulturološka, civilizacijska i društvena sramota prvog reda”, kaže Krulčić, ističući kako dio krivice svakako snose i gradski oci, jer se grad bez kina teško može nazvati gradom. Naš sugovornik ogorčen je i ukidanjem zagrebačke Kinoteke. “To je apsolutni skandal! Mislim da je postojanje Tuškanca s profiliranim repertoarom nužno, ali nam je potrebna i Kinoteka jer će Zagreb, uz Sarajevo, tako biti jedina evropska metropola bez kinoteke.”

Ljubiteljima statistike možemo reći da su tri najgledanija filma u Hrvatskoj, prošle godine, bila: “Povratak kralja” (Intercom, 269.597 gledatelja), “Pasija” (Blitz, 260.899) te “Troja” (Intercom) koju je vidjelo 139.179 gledatelja.

KOMPLEKS MULTIPLEKSA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.