DRŽAVA NE ZNA ŠTO HOĆE
Hrvoje PRNJAK
27. siječnja, 2005.

Mi smo znanstveno obradili mogući utjecaj nafte i balastnih voda na more i aktivnosti ljudi koji žive u tom području, no strategiju razvoja Hrvatske ipak donosi državna vlast, koja treba definirati što zapravo želi. Pa neće jedna studija dati smjernice razvoja hrvatskog turizma, ribarstva, marikulture ili industrije?! Ova studija je samo prikazala kakvo je sadašnje stanje i kakvo bi to stanje pod utjecajem projekta “Družba Adria” moglo biti. Sve drugo je na državi, koja očito nema cjelovitu strategiju razvoja

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Kada ekološke udruge, govoreći o rizičnosti projekta “Družba Adria”, naglašavaju kako dobit od tog projekta iznosi 0,2 posto ukupne dobiti od turizma, a moguća šteta bi premašivala 300 ili 400 milijuna dolara, nekako se logično nameće zaključak kako je riječ o posve nepotrebnom riziku. “K vragu i novac ako ćemo se zbog toga kupati u ruskoj nafti!” glasit će naizgled neoborivi zdravorazumski zaključak na istom tragu, iako ostaje nejasno zašto neke zemlje u svijetu ipak imaju ili grade slične naftovode. Prosvjednici su glasni, bez obzira što je očito da su se među osviještene ekologe prošvercali i politikanti željni predizborne slave, kao i brojni pomodari željni antiglobalističke legitimacije. Još kada im se pridruže i Jadranka Kosor, kojoj nagli zaokret u odnosu na stavove (sada HDZ-ove) Vlade, odnosno protivljenje projektu “Družba Adria” ipak nije pomoglo u namjeri da postane predsjednica, zatim riječki franjevci te časne sestre - čiji autoritet u tranzicijskoj Hrvatskoj nije za podcjenjivanje - čini se da svako zagovaranje realizacije projekta kojega je koalicijska Vlada RH pokrenula 24. svibnja 2001., donošenjem Odluke o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma o naftovodu “Družba Adria”, nije ništa drugo nego zapravo povlačenje vraga za rep.

Pa, je li? Radi li se zaista o posve nepotrebnom i u svakom smislu neisplativom projektu, nad čijim zagovornicima treba provesti možda čak i egzorcistički obred, ma koliko isticali ekonomsku korist koju bi taj projekt donio Hrvatskoj (“Družba Adria” bi u deset godina donijela 273 milijuna američkih dolara izravnih prihoda, a od poreza bi se ubralo još 46 milijuna dolara).

Atmosfera pritiska

O svemu tome smo na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo razgovarali s prof. dr. Nadom Krstulović, inače voditeljicom Laboratorija za mikrobiologiju, koja je – kao jedan od 146 autora - sudjelovala u izradi Studije o utjecaju na okoliš projekta “Družba Adria”, koordinirajući ispitivanja vezana uz utjecaj na život u moru. Inače, Studija je ovih dana, odlukom Komisije za procjenu utjecaja na okoliš, koju je formiralo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, vraćena na doradu.

“Bilo je doista teško raditi u atmosferi pritiska sa svih strana, pri čemu se najmanje za mišljenje pitalo stručnjake. Pritisci su započeli još i prije nego što je Studija izrađena, a tome je uvelike doprinijela i politizacija ove teme u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore”, kaže dr. Krstulović. “Reagiralo se žestoko, ali često bez konkretnih argumenata. I zato se ovaj slučaj izrodio u pravi medijski cirkus, iako je zapravo riječ tek o radnoj verziji Studije! Trebalo je stručnjake pustiti da završe prezentaciju Studije, a zatim dopustiti Komisiji za procjenu utjecaja da nesmetano, bez političkih ili bilo kakvih drugih pritisaka, donese svoj sud. Ovako, čini se da je odluka donesena prije nego što je Studija dovršena i predstavljena!"

DRŽAVA NE ZNA ŠTO HOĆE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.