SRBI JOŠ NISU RAVNOPRAVNI
Goran BORKOVIĆ
21. travnja, 2005.

Još uvijek vidimo ozbiljne probleme na lokalnoj razini kad je u pitanju povratak i reintegracija građana srpske nacionalnosti. Postoje slučajevi uznemiravanja, povrata imovine vlasnicima u devastiranom stanju, kao i apsurdni slučajevi u kojima se od vlasnika traži naknada privremenim korisnicima za novac koji su oni navodno uložili dok su te kuće koristili. Očekivao sam kako ćemo pitanje povratka rješavati mnogo uspješnije nego što je to bio slučaj. Praktični problemi i otpor pokazali su se tvrđi nego što sam očekivao

< > | cijeli članak | verzija za tisak

- Gospodine Semneby, nakon gotovo četiri godine koliko ste proveli na čelnom mjestu Misije OESS-a, možete li procijeniti kakve su se promjene dogodile u Hrvatskoj u proteklom razdoblju? Kakvu ste Hrvatsku zatekli, a kakvu je ostavljate?

- Kad sam došao u Hrvatsku, prvi utisak koji sam imao je kako je riječ o zemlji koja je još uvijek izrazito traumatizirana i koja nema jasnu viziju kamo želi ići. Hrvatska je mlada država i u to je vrijeme tek izašla iz razornog rata koji je cijelo društvo ostavio u osjećaju nesigurnosti. Posljedica je bio veoma izražen nacionalizam. S jedne strane kao rezultat netom završenog rata, a s druge strane kao posljedica tog sveprisutnog osjećaja nesigurnosti. Što se dogodilo od tada? Prije svega došlo je do integracije u Europsku uniju. Ulazak Hrvatske u EU praktički je postao cilj političke elite, odnosno najvećeg dijela te elite. Također, bez obzira što će se to vama činiti kao možda nizak broj, integraciju ipak podupire otprilike polovica stanovništva Hrvatske. Položaj manjina, prije svega srpske, dobio je svoje zasluženo priznanje, barem na formalnoj razini u obliku Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kao i preko sporazuma potpisanog između HDZ-a i SDSS-a. Ne treba zaboraviti ni važne simbolične geste koje je napravio premijer Sanader prilikom pravoslavnog Božića ili kad je posjetio povratnike srpske nacionalnosti u zaleđu Zadra. Dakle, zajednička vizija potrebe ulaska u EU kao i koraci koji su poduzeti prema pomirbi i prihvaćanju položaja manjina u Hrvatskoj, predstavljaju povijesni značaj.

Zaziranje od EU-a

- Spominjete pozitivne strane. Što je s negativnim?

- Ta je strana znatno složenija nego što se može vidjeti na prvi pogled. Pad potpore za ulazak Hrvatske u EU bio je veći u Hrvatskoj nego u drugim zemljama kandidatima. Taj pad treba ozbiljno uzeti u obzir i razmisliti o njemu, jer je očigledno kako nije učinjeno dovoljno da se javnost izvijesti o tome koji su osnovni razlozi zašto Hrvatska mora tražiti svoje mjesto unutar EU-a. Čini mi se da se u očima mnogih pokušaj pristupanja doživljava negativno. Smatra se da Hrvatska ulaskom u EU nastoji pobjeći od svoje povijesti, odnosno s Balkana i prostora bivše Jugoslavije. To može donekle funkcionirati, ali motivacija zasnovana isključivo na negativnim načelima može se koristiti prilično ograničeno.

SRBI JOŠ NISU RAVNOPRAVNI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

POVRATNIČKI PROBLEMI
ISPRIKA, JOŠ JEDNOM

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.