GALEB NAD KVARNEROM
Bojan MUNJIN
12. svibnja, 2005.

Riječki festival ne samo da je uspio krajnje respektabilnim repertoarom aktualnih tema i kvalitetnih izvedbi, nego je i pokazao da je Rijeka prigrlila bez ostatka jedno multikulturno događanje u kojem se ljudi s raznih strana osjećaju više nego ugodno i gdje se nikome ne broje krvna zrnca. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripala je Čehovljevu "Galebu" u izvedbi kazališta "Kretakor" iz Budimpešte - mađarski glumci donijeli su taj "galeblji" svijet stopivši se sami sa sobom, zagrljeni s uvjerenjem da baš danas imaju razloga za očaj...

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Prema svemu što smo ove godine vidjeli, Međunarodni festival malih scena koji se već po dvanaesti put održava u Rijeci, bio je dinamično mjesto vrlo solidnih, ponegdje evropski značajnih predstava, provokativnog redateljskog rukopisa i fascinantna arena glumačkih kreacija na visokom nivou. Kako je selektor Hrvoje Ivanković zamislio koncepciju festivala kao spoj reinterpretacije klasičnih komada univerzalno tragičnog iskustva s jedne strane i običnih tema ljudske nesreće i svakodnevnog totalitarizma s druge, ova kazališna smotra bila je poprište uzbudljivog, ali i bolnog propitivanja širokog repertoara etičkih pitanja za svaku ljudsku dušu. Iako intonirane uglavnom u tamnim tonovima, dupkom pune predstave ostavljale su iz večeri u večer gledatelje ošamućene uvijek na drugačiji način, a živost na okruglim stolovima pokazala je da je ovaj festival odgojio riječku publiku suptilnošću i senzibilitetom.

Suptilna Zoja

Najznačajnije u grupi tragičkih predstava bile su svakako "Elektra", u izvedbi Državnog kazališta Oradea iz Rumunjske, u režiji Mihai Maniutiua, i predstava "Puši vjetriću" Latvijskog narodnog kazališta iz Rige, u režiji Galine Poliščuk. Uprizorenje starog latvijskog svadbenog mita o ljubavi i smrti, predstavljalo je oživljavanje muzeja osjetila i razbuđivanje starodrevne nesputanosti, dok je rumunjska "Elektra" po motivima Sofokla i Euripida bila plebejska bajka o izdaji, poštenju i časti. Latvijska etnološka senzacija, sazdana od puno erotičnih ženskih lica, starih napjeva i tradicionalnih detalja, publiku je ponajviše dirnula zbog te senzualne strasti dok je "Elektra" uz cilik violina, mahanje noževima i obavezan pokolj prizvala u sjećanje poznate scene sasvim aktualnih balkanskih pijanstava.

Predstava "Antigona, kraljica u Tebi" u izvedbi ansambla HNK iz Splita i u režiji Matka Raguža, više je ostala zapamćena po poetičnim stihovima autora komada Tončija Petrasova Marovića, fascinantnom scenskom prostoru napuštene riječke tvornice papira i po suptilnoj glumi Zoje Odak i Asje Jovanović nego po aktualnoj slutnji ove starogrčke reinterpretacije. Koltesov komad "Dan umorstva u povijesti o Hamletu" kojim je Mini teatar iz Ljubljane uprizorio stanoviti intelektualni kružok na temu Shakespearea, postmodernizma i avangarde, dopao se, nažalost, jedino redatelju predstave Ivici Buljanu i direktorici riječkog HNK Mani Gotovac, dok je razočarana publika, bez hrabrosti da to i javno kaže na okruglom stolu, ovoj predstavi dala uvjerljivo najslabiju ocjenu.

Negdje na nultoj točci između tradicije i suvremenosti bio je Čehovljev "Galeb" u izvedbi kazališta Kretakor iz Budimpešte. S obzirom da je Čehov odličan "istraživač unutarnjeg prostora, predjela društvenih i psihičkih bura, nasred puta između tragičnog i komičnog", mađarski glumci – u prostoru bez dodatne pomoći: dekora, kostima i rasvjete - donijeli su taj galeblji svijet stopivši se sami sa sobom, zagrljeni s uvjerenjem da baš danas imaju razloga za očaj. Bilo je na festivalu i pomalo nekritičkih hvalospjeva "Galebu" po principu domino efekta, ali ta demontaža maksime o uživljavanju glumca u ulogu i razoružavanje Stanislavskog njegovim vlastitim oružjem, donijelo je "Galebu" slavu na evropskim pozornicama, prvu nagradu za režiju, glavnu žensku ulogu i predstavu u cjelini na ovom festivalu te redatelju Arpadu Schillingu epitet neposlušnog učenika kojeg u Mađarskoj birokratski kazališni krugovi doživljavaju kao neugodnu adresu koju najradije treba zaobići.

GALEB NAD KVARNEROM
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.