Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
12. svibnja, 2005.

TEODOR CELAKOSKI, VODITELJ PROGRAMA ZAGREBAČKOG NET-KULTURNOG KLUBA “MAMA”, O PROBLEMIMA NEOVISNE KULTURNE SCENE

TRAŽIMO RAVNOPRAVNOST!
Tatjana GROMAČA
12. svibnja, 2005.

Tražimo dugoročno rješavanje prostornih problema koje imaju Močvara, Attack i Mama, provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade te osnivanje fondacije za neovisnu kulturu. Postoji potreba da se odupremo transformaciji grada u provincijalnu sredinu koja više servisira splet domaćih moćničkih interesa nego interese svojih građana

< > | cijeli članak | verzija za tisak

- U proteklih mjesec dana pokrenuta je dosta glasna kampanja javnog zagovaranja interesa mladih i neovisne kulture na razini grada Zagreba. O čemu se zapravo radi?

- Radi se o tome da se okupila kritična masa onih koji žele javno artikulirati zahtjeve spram gradske politike u pogledu uključivanja problematike mladih i neovisnog kulturnog djelovanja u prioritete gradskog razvoja. Nositelji i inicijatori ove platforme su neovisne kulturne organizacije, njih osam, okupljene oko projekta “Zagreb kulturni kapital Evrope 3000”, gradski kulturni klubovi za mlade Močvara, Attack i Mama te Mreža mladih Hrvatske. Zamisao je bila da se aktualiziranjem postojećih prostornih problema inicijativa koje već djeluju, ili su djelovale u nestabilnim ili neadekvatnim prostornim uvjetima, javnosti ukaže na jedan širi problem.

- A to je...

- Radi se o tomu da društveni interesi koji nemaju političku, financijsku ili klanovsku moć u situaciji rovovske bitke za gradsku imovinu nemaju gotovo nikakve šanse za dobivanje svog mjesta u realiziranju projekata relevantnih za razvoj grada. Činjenica da će u narednih četiri-pet godina grad zadobiti urbanističku strukturu koja će umnogome dugoročno definirati i njegov socijalni kapital upućuje na urgentnost javnog tematiziranja smjernica razvoja grada. Crne perspektive gubitka prostora koji se nalaze u javnoj domeni isto kao i reduciranje i nestanak kulturnih prostora nisu uopće tako nemogući scenariji. Tako će, na primjer, u idućem periodu gradske vlasti vjerojatno razriješiti dvojbe oko namjene prostora i objekata industrijske baštine. U navedenoj situaciji velika je bojazan da će se sve te lokacije prodati te da će moguća javna namjena i šira društvena korist takvih prostora izostati.

- Kako konkretno želite utjecati na takav mogući razvoj situacije?

- Naš zahtjev za centrom koji bi služio kao baza resursa, kako za neovisnu kulturu tako i za mlade u gradu, pogađa ne samo neposrednu razinu potreba dvaju relevantnih, po aktivnostima i artikulaciji, narastajućih društvenih interesa. On na simboličkoj i stvarnoj razini pogađa potrebu da se odupremo transformaciji grada u provincijalnu sredinu koja servisira više splet domaćih moćničkih interesa i sporednih tokova globalnog kapitala nego interese svojih građana.

- Osim osnivanja centra, koji su drugi zahtjevi koje ćete formulirati u deklaraciji "Pravo na grad"?

- Tražimo dugoročno rješavanje prostornih problema za postojeće inicijative kao što su Močvara, Attack, Mama, provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade, osnivanje fondacije za neovisnu kulturu, društvenu i političku inicijativu gradskih vlasti usmjerenu na transformaciju kulturnog sustava što bi dugoročno dinamizirala kulturnu proizvodnju prema programskim a ne institucionalnim načelima te time omogućila ravnopravniji položaj svih aktera kulturne proizvodnje, kako onih institucionalnih, tako onih neovisnih.

TRAŽIMO RAVNOPRAVNOST!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA