PAŠALIĆEV SINDROM
Drago HEDL
2. lipnja, 2005.

Dovođenje dr. Berislava Pašalića, Glavaševa psihijatra, na čelo osječke Hitne medicinske pomoći, proveli su članovi Upravnog vijeća – Darko Tolić, dugogodišnji Glavašev suradnik još iz ratnih dana, te dvojica potpisnika njegove inicijative za osnivanjem regije Slavonije, Davor Boras i Davor Slivka, obojica kandidati na nezavisnoj izbornoj listi Branimira Glavaša

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dr. Berislav Pašalić, koji je obavio psihijatrijsko vještačenje Branimira Glavaša – koje je ovaj koristio u jednom sudskom sporu kako bi dokazao trpljenje intenzivnih duševnih boli - ne samo što je za tu uslugu nagrađen mjestom ravnatelja Hitne medicinske pomoći Osječko-baranjske županije, nego je na taj položaj došao unatoč činjenici da mu je 1. travnja prošle godine, zbog bolesti, utvrđena “profesionalna nesposobnost za rad”. Tako naime stoji u rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe Zagreb, od 22. 11. 2004. Zanimljivo je da je postupak za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu Glavaševom psihijatru dr. Berislavu Pašaliću, pokrenuo izabrani liječnik, Rudika Gmajnić, inače Pašalićev šogor i gorljivi zagovornik Glavaševog pokreta “Slavonija – regija”.

Ravnatelj Hitne medicinske pomoći za cijelu Osječko-baranjsku županiju dr. Berislav Pašalić u mirovinu je, zbog profesionalne nesposobnosti za rad, otišao točno godinu dana prije nego što će, 1. travnja ove godine, stupiti na dužnost ravnatelja osječke Hitne medicinske pomoći. Do odlaska u mirovinu, Pašalić je bio zaposlenik Ministarstva obrane (ondje je kao vojni liječnik radio gotovo deset godina, od 1. svibnja 1994. do umirovljenja 31. ožujka prošle godine).

No, budući da u vojnoj službi, kažu njegovi bivši suradnici, nije bio osobito zadovoljan, tražio je načina kako odande otići. Problem je bio u tome što bi, da je to htio učiniti na vlastiti zahtjev, MORH-u morao nadoknaditi sredstva koja je Ministarstvo obrane uložilo u njegovu specijalizaciju. Radilo se o povelikom iznosu, pa je odlazak u mirovinu bio elegantnije rješenje. Tim prije što je, dok se nalazio u mirovini, temeljem ugovora o djelu, radio kao psihijatar u Vukovarskoj bolnici, a onda je – bez obzira na utvrđenu profesionalnu nesposobnost za rad – izabran za ravnatelja Hitne medicinske pomoći u Osijeku.

Psihijatar s PTSP-om

Pašalić inače, zbog dijagnosticiranog kroničnog PTSP-ja (liječio se na Psihijatrijskoj klinici Kliničke bolnice Osijek) ima i 20-postotnu invalidnost, što je i bio jedan od razloga na osnovu kojega je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad. Kako ta dijagnoza nije osporena, postavlja se logično pitanje kako je dr. Pašalić uopće mogao raditi kao psihijatar u Vukovarskoj bolnici, a pogotovo kako je mogao biti izabran za ravnatelja jedne tako važne službe kakva je Hitna medicinska pomoć. Kad je 22. ožujka ove godine između sedam kandidata izabran upravo Pašalić, predsjednik Upravnog vijeća Hitne medicinske pomoći Darko Tolić, obrazlažući odluku, rekao je dvije neistine – naveo je da Pašalić “ima 20 godina radnog iskustva” te da “dolazi iz Opće bolnice Vukovar”.

Istina je međutim da je Pašalić, dolazeći na mjesto ravnatelja Hitne, imao ukupno 14 godina, 10 mjeseci i 17 radnih dana staža, a staž koji mu je priznat prilikom odlaska u mirovinu (20 godina, sedam mjeseci, 26 dana) ostvario je zahvaljujući beneficiranim uvjetima, tako što se jedna kalendarska godina, dok je radio u MORH-u, računala kao dvije, odnosno jedna i pol. I drugo, Pašalić na mjesto ravnatelja Hitne nije došao iz Opće bolnice u Vukovaru, već iz invalidske mirovine, u koju je otišao, kako smo vidjeli, zbog utvrđene profesionalne nesposobnosti.

PAŠALIĆEV SINDROM
< > | cijeli članak | verzija za tisak

HITNA NA VERESIJU

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.