HVATAJ BOŠNJAKE!
Luko BRAILO
2. lipnja, 2005.

Pravi lov na više od stotinu ljudi koji su se u strahu pred ratnim strahotama u BiH sklonili u Crnu Goru trajao je od travnja do lipnja 1992. godine. "Hajka na Bošnjake sličila je nacističkom lovu na Jevreje. U hvatanju izbjeglica bez sudskih naloga utrkivali su se crnogorska vojna, javna i tajna policija, parapolicija Radovana Karadžića i rezervisti", kaže Šemsudin Šeki Radončić, koji se posljednjih godina bavio istraživanjem ovog zločina u kojemu su uhapšena i deportirana 143 državljanina BiH, od kojih su Karadžićeve snage ubile 83 osobe. Počinitelji zlodjela su i danas na slobodi

< > | cijeli članak | verzija za tisak

"S proljeća 1992. godine, bježeći od strahota rata, veliki broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine potražio je spas u susjednoj Crnoj Gori. Prognani i uplašeni ljudi smjestili su se kod svojih rođaka, kod prijatelja, ili kod plemenitih neznanaca. Neki su se sklonili u odmarališta bosanskih firmi na crnogorskom primorju, imućniji u svoje stanove i vikendice. To je bila greška: protivno crnogorskoj tradiciji i etici, ili barem onom što se vjerovalo da crnogorska etika jest, protivno Ustavu, zakonu i svim međunarodnim konvencijama, crnogorski policajci su uhapsili više od stotinu bosanskohercegovačkih izbjeglica i svezanih ih ruku isporučili dželatima Radovana Karadžića. Većina je ubijena, baš kao i dvije tročlane porodice, Klapuh i Avdagić, izbjegle iz Foče, koje su Karadžićevi specijalci ubili u Crnoj Gori."

Ovo je samo djelić užasavajućih spoznaja o nezakonitom hapšenju i organiziranom deportiranju bosanskohercegovačkih izbjeglica (ponajviše Bošnjaka-Muslimana) iz Crne Gore od prije trinaest godina, a o čemu se poslije toliko vremena proteklih dana javno razgovaralo u Podgorici.

Krvave godišnjice

Na prostoru bivše SFRJ obilježavaju se krvave godišnjice stradalih ljudi, ali je podgorički skup jedinstven po tome što je knjigom i riječju obilježena godišnjica zločina počinjena nad građanima iz susjedne države. Povod tom okupljanju, u organizaciji beogradskog Fonda za humanitarno pravo i podgoričke nevladine organizacije Grupa za promjene (GZP) bilo je predstavljanje knjige "Kobna sloboda", poznatog crnogorskog novinara i publicista Šemsudina Šekija Radončića, koji je u proteklih desetak godina izvanredno uspješno rekonstruirao uvodno spomenuti zločin, te dokumentirano razotkrio najveći broj njegovih nalogodavaca i izvršitelja.

"U knjizi sam zabilježio potresna svjedočenja nekolicine preživjelih deportiranih ljudi, i, možda još potresnije ispovijedi roditelja, djece, braće, sestara i prijatelja odvedenih ljudi. Zapisao sam i svjedočenja policajaca učesnika te akcije, kao i ljudi iz čijih su kuća odvođeni Bosanci, te onih koji su ih spašavali. Tokom njezina nastajanja osjećao sam intenzivan stid od vlastite nemoći zato što nisam mogao, niti sada mogu, više pomoći unesrećenim obiteljima", kaže za Feral Radončić. Dodaje kako bi mu bilo ljudski drago kada bi iduće godine službena Crna Gora obilježila godišnjicu tog užasnog lova na ljude, jer se radi o sramnom slučaju iz bliske crnogorske prošlosti "s kojim se Crna Gora mora suočiti".

HVATAJ BOŠNJAKE!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.