EUROPA JE NA REMONTU
Tena ERCEG
2. lipnja, 2005.

Ima objektivnih razloga za strah da će EU postati ekonomska zona u kojoj će se socijalna prava manje-više izbrisati, što zapadna i sjeverna Europa neće prihvatiti. Što se tiče proširivanja, najtužnije vijesti su za Bugarsku i Rumunjsku, jer se njima obećalo da će ih se primiti 2007.-2008., no to će se vrlo vjerojatno odgoditi, a kakvi će se aranžmani napraviti s Turskom, a poslije toga s Hrvatskom, neće se znati još nekoliko godina. Meni se čini da bi za Hrvatsku bilo puno bolje da se priključi Uniji a la carte, da prihvati neke dijelove EU-a i ima model Islanda ili Švicarske koji su vrlo fleksibilni

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Katarina Tomaševski, profesorica međunarodnog prava i međunarodnih odnosa na švedskom Sveučilištu Lund, bila je prva specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za pravo na obrazovanje i osnivačica je Projekta prava na obrazovanje.

- Gospođo Tomaševski, kako komentirate francusko odbijanje Europskog ustava?

- To nije iznenađenje i to se znalo već mjesecima. Međutim, eurokritičari, u koje i sebe ubrajam, sve to gledaju s najljepše strane, naime, da su sad europski političari konačno shvatili da se za sve mora ljude pitati. Prije tjedan dana bila sam u Francuskoj, i ono što me oduševilo je da nikad prije nisam vidjela toliko literature i toliko javne debate o EU-u. Tako da taj rezultat za kojega se već 6 mjeseci pretpostavljalo da će biti takav, nije iznenađenje, ali mislim da je veliko otrežnjenje francuskim političarima. Stare generacije političara, kao na primjer Valery Giscard d'Estaing, koji je bio intelektualni i politički "otac" Europskog ustava, još uvijek žive u Drugom svjetskom ratu i njegovim posljedicama i kroz taj kontekst promatraju Uniju. Ali mojim studentima je i razdoblje Hladnog rata bilo jako davno. Zbog tog generacijskog neslaganja to će se otrežnjenje prebaciti u restrukturiranje Europske Unije na način da se ona približi današnjim generacijama, a njima su najvažniji obrazovanje i posao.

- Na koji način se to restrukturiranje može realizirati?

- Ustav će se morati mijenjati, a sada se vidi da je tvrdnja da se Ustav mora ratificirati jer će se EU raspasti, glupost, jer ona funkcionira s 25 članica i nikome se ništa nije dogodilo, institucije su se oporavile i prilagodile. No, ono čemu se nisu prilagodile jest raskorak između očekivanja, naročito mlade generacije Europljana, i lidera EU-a, koji guraju kompetitivnost i globalizaciju. U Francuskoj je vrlo jaka tradicija socijalnih prava, no Francuzi to u Ustavu ne vide, nego kao prioritete EU-a vide globalizaciju i ekonomsku kompetitivnost, i to će se morati uzeti u obzir.

Velike razlike

- S obzirom da je takav stav o kompetitivnosti kao prioritetu stav europske elite, možemo li se onda uopće nadati da će se to promijeniti?

- Vrlo je teško biti siguran za budućnost EU-a, ali meni se čini da je sigurno da će se ona morati prilagoditi europskom javnom mnijenju i shvatiti da se kompetitivnost ne može postizati američkim sistemom koji ne priznaje socijalna prava. Europskoj javnosti su puno važnija socijalna prava, nego da Europa bude ekonomska ili vojna velesila.

EUROPA JE NA REMONTU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.