VESNA ŠKARE UZALUD
Vladimir MATIJANIĆ
15. prosinca, 2005.

U pismu koje je 28. studenoga poslala Grgatu, Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa, ukazala mu je da je nadzor koji je Ministarstvo pravosuđa poslalo u sinjski Općinski sud utvrdio brojne nepravilnosti, te traži od njega hitan izvještaj o poduzetim koracima. Dan kasnije objavljeno je da je Državno sudbeno vijeće promaknulo Grgata u suca Županijskog suda

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Kadrovska politika na hrvatskim sudovima nastavlja srljati u katastrofalnom pravcu, pravcu koji je i omogućio pravosuđu da se nađe pri vrhu vječitih problema ove države. Najnoviji primjeri stižu iz Splita gdje je prvog dana prosinca izabrano troje novih sudaca Županijskog suda – Vedrana Perkušić, Miho Mratović i Luka Grgat. Sutkinja Perkušić supruga je Vlade Perkušića, suca Županijskog suda i predsjednika sudačkog vijeća na tom sudu, a Damir Mratović sudac Vrhovnog suda, Mihin je otac. No, činjenica je da je mlađi Mratović jedan od boljih sudaca koji ulaze u splitsku sudnicu, na njegov rad nikada nisu stizale primjedbe iz stručnih krugova, pa Mratovićevo promaknuće ne bi trebalo biti dvojbeno. Sutkinja Perkušić, pak, dobila je prednost zbog svojega dugogodišnjeg rada na Općinskom sudu. Kako saznajemo, spada u "srednju skupinu" sudaca, ni po čemu nije odskakala, a izabrana je, ponajprije, zbog iskustva.

Oštro pismo

No, Grgatov dolazak na Županijski sud nepobitan je dokaz da sudstvom još uvijek vladaju kriteriji koji su ga devedesetih godina potpuno unizili. U dnevnim novinama već se pisalo o jako nepovoljnim rezultatima rada sinjskog Općinskog suda kojim je Grgat predsjedao do dolaska na splitski Županijski sud. Feral je u posjedu i pisma koje je Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa, poslala Grgatu 28. studenoga ove godine, dan prije nego što je Državno sudbeno vijeće promaknulo Grgata. U ministričinu pismu stoji: "Zaprimili smo izvješće Županijskog suda u Splitu o pregledu poslovanja suda u kojem ste predsjednik, koji je pregled obavljen u listopadu ove godine. To izvješće, između ostalog, ukazuje da se ažurnost Općinskog suda u Sinju u rješavanju predmeta ne može smatrati zadovoljavajućom, da je zapravo razina pažnje koja se posvećuje skrbi o zaštiti prava stranaka tog suda na suđenje u razumnom roku zabrinjavajuća."

Nakon ovoga uvoda u kojemu nedvosmisleno ukazuje na loš rad sinjskog suda, ministrica nastavlja s konkretnim podacima: "Naime, od ukupno 873 sada neriješenih parničnih predmeta, sud ima 217 predmeta zaprimljenih u rad prije više od pet godina. U velikoj većini tih predmeta, posljednja ročišta održana su, ili općenito posljednje postupovne radnje poduzete su, prije više od godinu dana. Drugostupanjske odluke, mahom ukidne, u jednako tako, dužem vremenskom periodu nisu dostavljene strankama, zakazana ročišta nisu održana, a da u predmetima nema zapisnika o tim ročištima u svrhu iskazivanja statističkih boljih rezultata rada suda postupci su prekinuti bez postojanja zakonskih pretpostavki, te rješenja o prekidu postupka nisu otpremana strankama."

Ministrica nastavlja nabrajati propuste: "Poseban slučaj u svemu tome predstavlja postupanje višegodišnjeg neizrađivanja i neotpremanja odluka nakon što su ročišta zaključena. Naime, prema izvješću Županijskog suda, sutkinja Iris Klafurić-Buzov ima veći broj parničnih predmeta, u kojima u dužem vremenskom razdoblju nije izradila i otpremila odluke, a nakon što je u tim predmetima zaključila rasprave. Uglavnom se radi o razdoblju od oko godine i pol dana, ali i razdobljima od po dvije i pol, te o razdoblju od čak više od tri godine. Nadalje, iz ovog izvješća, glede starijih ostavinskih predmeta, koji su još uvijek u radu suda, proizlazi da se u njima već duže od pet, šest, sedam, pa i osam godina ne poduzimaju nikakve radnje", stoji u pismu Vesne Škare-Ožbolt.

VESNA ŠKARE UZALUD
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.