ATLAS BEZ KOMPASA
Luko BRAILO
23. prosinca, 2005.

Ne samo da se nisu ostvarila pompozna obećanja o obnovi "Atlasa" koje je davao pokojni Andronik Lukšić, čija je grupacija "Lukšić" u ljeto 1998. godine kupila dubrovačku tvrtku, nego je ovih dana Poglavarstvu Dubrovačko-neretvanske županije "Atlas" dao pravo prvokupa parkirališta na atraktivnoj lokaciji, uz otkup svih ugovora koje je "Atlas" sklopio s Gradom. "Atlasu" se očito više isplati (pre)prodati dosadašnje ugovore i atraktivno zemljište pod žičarom, nego ulagati u bučno najavljivani Poslovno-trgovački centar s garažom iza Grada

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Kad je prije tri godine otvoren obnovljeni hotel "Argentina", do gostiju, uzvanika i novinara slijevali su se slapovi biranih riječi tada živućeg vlasnika grupacije "Lukšić" gospodina Andronika Lukšića i najbližih mu suradnika o, primjerice, Dubrovniku kao jednom od najljepših gradova svijeta, prestižnoj lokaciji "Argentine" i u okvirima Mediterana, novom uzletu Putničke agencije "Atlas" u njegovu vlasništvu, obnovi "Atlasove" upravne zgrade na Pilama, obnovi u ratu uništene "Atlasove" žičare do Srđa i njezina povratka u turističku ponudu Grada...

No, kako to obično biva, javno dana obećanja i lijepe riječi su vremenom zaboravljeni, dok voditelji poslovnog carstva čileanskog milijardera hrvatskog porijekla (Lukšićevo osobno bogatstvo se ljetos, kada je objavljeno da je umro, procjenjivalo na 1,6 milijardi dolara) pojedine "Atlasove" prostore u Dubrovniku stavljaju na bubanj želeći iskoristiti iznimno konjunkturne trenutke na tržištu nekretnina središta juga Hrvatske. Bilo bi nesvrsishodno i smiješno kriviti eventualno trenutačne upravljače Lukšićeva carstva, odrasle i školovane u svijetu visokog biznisa s onakvim mentorom koji je stvorio značajne poslovne udjele u raznim granama čileanskog i svjetskog gospodarstva; od pivovara, ribarstva, bankarstva, turizma do telekomunikacija. No, istovremeno je tužno koliko im u tim poslovima "ruku daje" aktualna dubrovačka vlast predvođena gradonačelnicom Dubravkom Šuicom (HDZ).
 
"Atlas", naime, postupno gubi svoje nekad prestižno mjesto u agencijskom poslovanju, ali u Dubrovniku to kani nadomjestiti prodajom vrijednih nekretnina duboko ukorporiranih u dosadašnji život Grada. Uzmimo za primjer upravnu zgradu "Atlasa" na Pilama, prekrasnu palaču, smještenu nepunih stotinu metara od Straduna koja se rasprostire na površini od 1103 metra četvorna. Otkad je sredinom dvadesetih godina prošloga stoljeća u toj zgradi stolovao ondašnji "Putnik", pa sve do prodaje "Atlasa" Lukšićevoj grupaciji za smiješna tri milijuna ondašnjih DEM u ljeto 1998. godine, Grad Dubrovnik je svih tih sedam desetljeća imao izravni (su)vlasnički link s palačom. Tu je zgradu Grad Dubrovnik ondašnjim "putnikovcima" i svim njihovim kasnijim sljednicima 19. srpnja 1924. godine dao na korištenje s ugovorom koji je određivao da se dok tvrtka postoji zgrada ne može staviti pod hipoteku, dati u dugoročni najam ili pak prodati. U slučaju propasti tvrtke palača se vraća Gradu Dubrovniku. To je potvrđeno i Ugovorom između "Atlasa" i ondašnje Općine Dubrovnik rujna 1969. godine, da bi u veljači 1999. dubrovačko Gradsko poglavarstvo ipak "brisalo" hipoteku kako bi tada već Lukšićev "Atlas" mogao dobiti povoljni kredit za obnovu zgrade.
 
Ratni izgled
 
Međutim, od obnove palače i najavljivanog smještaja "Atlasove" uprave u gornje katove palače, dok je u prizemlju trebala biti neka vrsta turističke recepcije Dubrovnika, nije bilo ništa. Kao ni od obećanja o obnovi žičare koje je osobno dao senor Androniko prigodom otvorenja "Argentine". Kako onda, tako i danas: i upravna zgrada "Atlasa" i žičara imaju gotovo posve isti ratni, uništeni izgled, i predstavljaju doista ružne objekte nadomak povijesnog središta Dubrovnika.
 
No, to je i vrijeme kada aktualna gradska uprava s "Atlasom" počinje pregovarati o izgradnji javne garaže, odnosno Poslovno-trgovačkog centra iza Grada, točnije na prostoru sadašnjeg parkirališta ispod žičare. Taj je projekt u srpnju prošle godine gradonačelnica Šuica označila "najvećim gradskim zahvatom nakon gradnje zidina", ali su pregovori odmah proglašeni tajnima, jer bi njihovo obznanjivanje navodno moglo štetiti pregovaračkoj poziciji Grada Dubrovnika u budućim odnosima s potencijalnim partnerima za izgradnju drugih sličnih objekata. Ipak, do javnosti se uspjela probiti informacija da slijedi uobličavanje ugovora o "zajedničkom pothvatu" i osnivanju zajedničkog društva u kojemu će Grad Dubrovnik imati 49, dok će većinom od 51 posto udjela raspolagati Lukšićev "Atlas".
 
Prolazilo je vrijeme, da bi ovog tjedna "Atlas" priredio pravo malo 'đenje članovima Županijskog poglavarstva. Naime, županijskoj je vladi, shodno zakonskim odredbama o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (parkiralište podno žičare ima takav status jer se nalazi u kontaktnoj zoni stare spomeničke gradske jezgre), "Atlas" temeljem prava prvokupa ponudio kupnju upravo spomenutog parkirališta. Ta "Atlasova" nekretnina sastoji se od pet čestica sveukupne površine 2925 metara četvornih, a po kvadratu "Atlas" traži 1800 eura, odnosno sveukupno 5,313.600 eura.
 
Županijsko poglavarstvo nema, naravno, novaca za tu kupnju, ali je dodatno 'đenje što "Atlas" to parkiralište prodaje uz posebne uvjete. Naime, bitni uvjet prodaje je da je "kupac obvezan istovremeno sa sklapanjem ugovora o prodaji preuzeti, nenaplatno, sva prodavateljeva prava i obveze utvrđene 'Ugovorom o zajedničkom pothvatu', 'Dodatkom ugovoru o zajedničkom pothvatu' i 'Društvenim ugovorom' koje ugovore je prodavatelj sklopio s Gradom Dubrovnikom", dok samo "sklapanje ugovora o prodaji ovisi o suglasnosti Grada Dubrovnika o ustupanju 'Ugovora o zajedničkom pothvatu' i 'Dodatku ugovoru o zajedničkom pothvatu' između prodavatelja i kupca, kao i odgovarajućeg postupka Grada Dubrovnika u odnosu na namjeru sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela".
 
"Atlasu" se očito više isplati po dobroj cijeni (pre)prodati dosadašnje ugovore i atraktivno zemljište pod žičare, nego ulagati u bučno najavljivani Poslovno-trgovački centar s garažom iza Grada. Ili čak samo s ponudom Županijskom poglavarstvu propitati financijski "puls" gradskoj vlasti kojoj, opet sukladno zakonu, istovrsna ponuda tek treba stići. Iako cijeli postupak ovisi o već spomenutoj suglasnosti Grada Dubrovnika o tzv. ustupanju zaključenih ugovora i nakana o prijenosu poslovnog udjela, "Atlas" se na vrijeme osigurao ako bi se zamišljeni "deal" s prvokupom eventualno razvukao.
 
Sumnjivi dodatak
 
To mu je pošlo za rukom tako što je, prema podacima iz Zemljišno-knjižnog odjela dubrovačkog Općinskog suda, 29. travnja ove godine "Atlasov" direktor Oscar Eduardo Hasbun Martinez s dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom zaključio tzv. Dodatak Ugovoru o pravu korištenja poslovnih zgrada iz 1969. godine kojim je praktički Grad Dubrovnik pristao na brisanje dotad sedam desetljeća važeće odredbe da se upravna zgrada "Atlasa" na Pilama ne može prodati?! Dobro upućeni u ove transakcije kažu da je takav ugovor zaključen, jer se navodno "ne može ograničavati pravo vlasništva koje je 'Atlas' stekao", te da su "predmetne nekretnine u lošem stanju pa im je nužno investicijsko održavanje".
 
Kako bilo, ostaju pitanja zašto se "investicijsko održavanje" podvelo samo pod otvorenu mogućnost prodaje zgrade, kad se palača može obnoviti i na temelju već odobrene hipoteke "Atlasu"; te zašto gradonačelnica Šuica krajem travnja 2005. potpisuje dodatak Ugovoru iz 1969. godine nastalog u sustavu društvenog vlasništva, što će reći da se pravno "uvezuju" različite pozicije konkretne nekretnine? Inače, u krugovima bliskim aktualnom "Atlasovu" vodstvu zadovoljno trljaju ruke ponudom o prvokupu, a posebno zaključenim "Dodatkom" koji im, umjesto obnove, omogućuje ostvarenje odličnog profita prodajom upravne zgrade na Pilama. Na tu je palaču, kako doznajemo, već "puklo" nekoliko tvrtki koje u toj zgradi kane otvoriti luksuzni casino, a njezinih 1103 metra četvorna neće biti problem prodati, iako se cijene sličnih objekata na Pilama trenutačno kreću od 5000 pa čak do 10.000 eura po kvadratu!
 
Primijetili ste, naravno, poštovani čitatelji da u ovom tekstu nema stava aktualne dubrovačke gradske vlasti. Nema, jer su pregovori s "Atlasom" proglašeni tzv. poslovnom tajnom, iako u gradskoj upravi često vole reći kako "stvarno i iskreno žele biti u službi građana"...
 
 
PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ, BIVŠA MINISTRICA TURIZMA I DUGOGODIŠNJA DIREKTORICA "ATLASA" 
 
NE MOGU VJEROVATI!

- Ne mogu vjerovati da je bilo tko mogao zaključiti onakav ugovorni dodatak o prodaji "Atlasove" palače, s kojom je toliki broj godina Grad Dubrovnik raspolagao temeljem davanja prava o korištenju poslovnih zgrada, kazala je za Feral bivša dugogodišnja direktorica "Atlasa" Pave Župan-Rusković.
 
- Ne želim komentirati takve poteze, ali ću reći da je nekadašnji "Atlas" uoči privatizacije, znajući u kakvim se političko-gospodarskim uvjetima 1998. godine u Hrvatskoj taj proces odvijao, općini Konavle darovao 60 tisuća metara četvornih turistički vrijednog zemljišta. Isto tako smo Gradu Dubrovniku darovali blizu 250.000 kvadrata istovrsnog zemljišta u Zatonu, zatim tvrđavu "Imperial" na Srđu s 3370 metara četvornih i 8500 kvadrata okolnog zemljišta, ogromne površine bivšeg Nautičkog centra u Mokošici... - zdvojno ističe Pave Župan-Rusković.

ATLAS BEZ KOMPASA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.