BEČKO NOVO UMJESTO
Vedran MARJANOVIĆ
23. prosinca, 2005.

Pod kontrolom austrijskih banaka (Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe Adria, Bank Creditanstalt) nalazi se 41 posto sveukupne bankarske aktive u Hrvatskoj. Procjenjuje se da u Hrvatskoj radi oko 300 poduzeća s austrijskim osnivačkim ili drugim kapitalom. Otuda ne čudi da je Austrija najveći inozemni ulagač u Hrvatsku. Na "tamniju" stranu visokih austrijskih ulaganja ukazuje bilanca robne razmjene između dviju zemalja, jer Austrija u Hrvatsku gotovo dvostruko više robe izvozi nego što je slučaj s izvozom u obrnutom smjeru

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Vlasnik petrinjske mesne industije Gavrilović Georg Đuro Gavrilović nije trebao čekati nedavnu odluku Sanaderove Vlade o povratu imovine "folksdojčerima". On je namiren još u zimu 1991., kada mu je glasovita petrinjska tvrtka u stečaju, tada pod okupacijom pobunjenih Srba, prodana kao austrijskom državljaninu i nasljedniku obitelji što je udarila temelje tvornici, za 30 puta manju cijenu od knjigovodstvene. Samo godinu dana nakon toga Gavrilović je imenovan počasnim konzulom Republike Austrije u Rijeci; bila je to prva hrvatska demonstracija austrijskih ekonomskih interesa, interesa što su u proteklih 14 godina uznapredovali toliko da je Austrija danas najmoćnija ekonomska sila u Hrvatskoj.

Ovisni o bankama
 
Pod kontrolom austrijskih banaka (Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe Adria, Bank Creditanstalt) 31. ožujka ove godine bilo je 94 milijardi kuna ili 41 posto sveukupne bankarske aktive u Hrvatskoj. U pojedinim dijelovima Hrvatske, kao što su riječka i bjelovarska regija, Lika i istočna Slavonija, austrijske banke najveći su tržišni igrači o kojima ovisi i privredni život regija i standard građana. To posebno vrijedi za Slavoniju, gdje je nakon sloma Gradske, Vukovarske, Cibalae i Županjske banke, cjelokupna privreda okrenuta prema ponudi novca Slavonske banke, od 1999. u vlasništvu Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta. Potvrđujući da je privredni i svakodnevni život osječke regije praktički nezamisliv bez Hypa, predsjednik Slavonsko-baranjske hrvatske stranke Damir Jurić ocjenjuje da je najveći doprinos Austrijanaca bila konsolidacija Slavonske banke.
 
"Hypo banka ovdje je došla nakon jednog teškog perioda poluizolacije, uzrokovane ratom i poraćem. Zasada se ponašaju racionalno, najviše ulažu u nekretnine, a tek ćemo vidjeti može li se očekivati da ta banka pomogne u pripremanju slavonskih seljaka za tržišne okolnosti koje će nastati ulaskom u Europsku Uniju. Pritom, držim da će za tržišno osposobljavanje poljoprivrede na ovom prostoru puno važniji od financijskog, biti intelektualni kapital, kojeg također nedostaje", upozorava Jurić.
 
Od benzina do medija
 
Slično kao i kod banaka i stambenih štedionica, i na tržištu investicijskih fondova među vodećima su oni koje su osnovali Erste, Raiffeisenbank i Hypo. Prema podacima Komisije za vrijednosne papire, početkom prošle godine vrijednost ukupne imovine investicijskih fondova u Hrvatskoj iznosila je 2,95 milijardi kuna. Raiffeisen, Erste, Bank Austria Creditanstalt i Hypo, nadalje, među prvima su počeli s tvrtkama koje pružaju usluge leasinga, pa su danas neprikosnoveni lideri i na tom tržištu. Riječ je o visoko propulzivnom biznisu; samo tokom 2003. vrijednost sklopljenih poslova u području leasing usluga iznosila je 911 milijuna eura, od čega je 76 posto prometa društava u austrijskom vlasništvu. Na taj se način, u postotku koji prelazi 90 posto, najčešće prodaju automobili. O razmjerima zarade, svjedoči podatak da je jedno od najvećih društava za leasing usluge radilo godišnji promet od 287 milijuna eura sa svega 52 zaposlena.
 
Osim financijskih kuća, perjanice austrijskog kapitala u Hrvatskoj su VIPnet, trgovački centri Billa i Kaufland, osiguravatelji Grawe i Wiener Stadtische, lanac benzinskih crpki OMV, hoteli "Primošten", građevinske kompanije Strabag, Wienenberger i Tondach, te medijski izdavač Styria, vlasnik dnevnih listova Večernji list i 24sata. Sve redom, kao i austrijske banke i investicijski fondovi, vodeća poduzeća u svojoj "branši" na ovdašnjem tržištu s ogromnim prometom i utjecajem. Što provocira pitanje: je li to temelj na kojem se izrodio poseban status Austrije u očima Sanaderove Vlade, pa je ova posegnula za obeštećivanjem "folksdojčera" po svaku, povijesnu, pravnu, moralnu i financijsku cijenu?
 
Nepovoljan skor
 
"Za to ne postoje nikakvi dokazi", smatra analitičar i bivši ravnatelj Ekonomskog instituta u Zagrebu Zvonimir Baletić, koji polazi od toga da su austrijske banke i poduzeća trgovačka društva za sebe, a ne za austrijsku državu, pa rezonira ovako: "Kada bi odluka Sanaderove Vlade o povratu imovine 'folksdojčerima' bila motivirana, recimo, podatkom da austrijske banke, koje su ipak registrirane kao hrvatske, drže više od 40 posto bankarske aktive, onda je valjda bilo realnije da se prvo za obeštećenje izbore Talijani, koji, po toj logici, drže još više vlasništva u hrvatskim bankama. Prema tome, želim vjerovati da te dvije stvari nisu ni u kakvoj vezi."
 

Procjenjuje se da u Hrvatskoj radi oko 300 poduzeća s austrijskim osnivačkim ili drugim kapitalom. Otuda ne čudi da je Austrija najveći inozemni ulagač u Hrvatsku. Od 11,9 milijardi dolara inozemnih ulaganja u domaću privredu, zaključno s prošlom godinom, četvrtina je pristigla iz Austrije. Kao i svi drugi investitori, Austrijanci su uglavnom ulagali u financije, gdje se najbrže i najblagotvornije vraća uloženo. Samo u 2004. godini Erste je iskazao neto dobit od 289 milijuna, HVB Splitska banka 191 milijun, Raiffeisenbank 174 milijuna, a Hypo Alpe Adria (bez Slavonske banke) 143 milijuna kuna. Po dobiti se s bankama od austrijskih tvrtki u Hrvatskoj može mjeriti samo VIPnet, koji je samo u 2003. prijavio dobit od 113,7 milijuna eura. O tome koliko je od te i dobiti drugih inozemnih vlasnika u Hrvatskoj izneseno iz zemlje nikada nisu rađene analize.
 
"Tamnija" strana visokih austrijskih ulaganja je stanje robne razmjene između dviju zemalja. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Austrija je 2002. bila u plusu za 345 milijuna dolara; u Hrvatsku je izvezla robe u vrijednosti 701 milijun dolara, a uvezla 356 milijuna dolara. Kako Hrvatska ima daleko najnepovoljniju trgovinsku bilancu u zemljama tranzicije (izvoz ne pokriva ni 50 posto uvoza!), tako nepovoljan skor s Austrijom nimalo ne čudi. K tome, austrijski BDP je šest puta veći od hrvatskoga, pa je vlasničko-financijski odnos koji je između dvije zemlje danas uspostavljen utoliko jasniji. A odgovor na pitanje zašto je tome tako, najviše otkriva podatak da je Austrija svoj društveni proizvod u zadnjih 50 godina povećala za sedam, a Hrvatska za četiri puta. Ključne su bile devedesete godine prošlog stoljeća kada je Austrija svoj BDP po stanovniku u odnosu na osamdesete gotovo poduplala, a Hrvatska svoj - smanjila. Sve ostalo je, uključivo i prelazak hrvatskog kapitala u austrijske ruke, povijest.

BEČKO NOVO UMJESTO
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.