SLOBODA U REZERVATU
Tena ERCEG
4. siječnja, 2006.

U bliskoj budućnosti svi bi se osobni podaci prikupljeni za potrebe schengenske osobne karte mogli spojiti s podacima na vozačkoj dozvoli i onima o zdravstvenom stanju, koji će od ove godine biti pohranjeni na čipu zdravstvene iskaznice EU-a. Nije nezamislivo ni da se svi ovi dokumenti – europski pasoš, osobna i zdravstvena iskaznica i vozačka dozvola - integriraju u jedinstvenu biometrijsku karticu s čipom, što u praksi znači da bi svako pokazivanje tog dokumenta nekoj instituciji pružilo kompletan uvid u čak i najintimnije detalje u životu neke osobe

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U sveopćoj slaboj informiranosti o tome što nas to čeka kada Hrvatska postane članicom Europske Unije još manje se govori o stanju ljudskih prava u toj zajednici, ponajviše zbog toga što se podrazumijeva da se u Europskoj Uniji ljudska prava u pravilu ne krše. To je uglavnom i točno, naročito ako mislimo na "klasična" individualna i kolektivna ugnjetavanja kakva smo navikli gledati u "manje civiliziranim" dijelovima svijeta. No, prije nešto više od četiri godine, kako Amerikanci vole reći, cijeli se svijet promijenio, pa je tako i politička kontrola nad pojedincem evoluirala na neku višu, suptilniju razinu.

Meta Velikog brata u razvijenom svijetu tako više nisu etničke, vjerske, pa čak ni medijske slobode, već prije svega pravo na privatnost i anonimnost. Na tom je tragu odnedavno i Europska Unija, koja raznovrsnim paketom zakonskih odredbi polako, ali sigurno kreira društvo u kojemu će gotovo svaki detalj iz privatne biografije svakog europskog građanina biti dostupan svakoj represivnoj instituciji, nacionalnoj i nadnacionalnoj, unutar te zajednice.
 
Nakon velikih kontroverzi i rasprava europskih institucija međusobno i s organizacijama civilnog društva, Europski je parlament prije dva tjedna usvojio direktivu prema kojoj će sva elektronska komunikacija unutar EU-a biti snimana i spremana na razdoblje do dvije godine. Direktivu je kao protuterorističku mjeru predložila Velika Britanija, koja je ovom pobjedom ujedno i zaključila svoje šestomjesečno predsjedavanje Unijom zadnjeg dana prošle godine. Prema Direktivi o čuvanju podataka sve telefonske kompanije i Internet poslužitelji obavezni su čuvati sve podatke o svim razgovorima telefonom ili mobitelom, sve telefax i e-mail poruke, korištenje Interneta i sve detalje i osobne podatke o pretplatama i elektronskoj kupovini građana.
 
Velike pogreške
 
Ovi će, pak, podaci biti na raspolaganju represivnim organima unutar Unije, a oni bi, navodno, trebali pomoći u borbi protiv terorizma. Osim unutar sebe, Europska je Unija već dogovorila razmjenu podataka sa Sjedinjenim Državama i Kanadom.
 
Osim Direktive, uskoro bi trebao zaživjeti i takozvani Advanced Passenger Information System kojim će se svi avionski putnici registrirati i provjeravati, kao i razvrstavati u tri kategorije "sumnjivosti" – zelena za slobodan prolaz, žuta za dodatnu provjeru prtljage, ispitivanje ili nadzor nakon što osoba dođe na svoje odredište, i crvena za pritvor. U situacijama gdje je ovaj sistem testiran već se pokazala velika mogućnost pogreške s obzirom na kriterije koji se primjenjuju, pa je moguće da neka osoba ni kriva ni dužna dospije na listu osumnjičenih za terorizam, ili pak da neka druga za koju se ne zna ili ne sumnja da je terorist, dobije zeleno svjetlo za ulazak u avion.
 
Osim toga, još uvijek nije jasno na temelju čega će se izraditi lista sumnjivaca s kojom će se putnici uspoređivati - hoće li to biti lista terorističkih organizacija i pojedinaca, neka šira lista osumnjičenih za terorizam, ili pak još širi popis osoba osumnjičenih i za organizirani kriminal ili "obični" kriminal.
 
Svaki će avio-putnik, uključujući i lokalne letove, na šalteru morati pokazati pasoš, a ti će pasoši biti biometrijski – sadržavat će digitalnu fotografiju, otiske prstiju, a prema još jednom britanskom prijedlogu razmišlja se i o skeniranoj snimci šarenice oka. U bliskoj budućnosti svi bi se osobni podaci prikupljeni za potrebe schengenske osobne karte mogli spojiti s podacima na vozačkoj dozvoli i onima o zdravstvenom stanju, koji će od ove godine biti pohranjeni na čipu zdravstvene iskaznice EU-a. Nije nezamislivo ni da se svi ovi dokumenti – europski pasoš, osobna i zdravstvena iskaznica i vozačka dozvola - integriraju u jedinstvenu biometrijsku karticu s čipom, što u praksi znači da bi svako pokazivanje tog dokumenta nekoj instituciji pružilo kompletan uvid u čak i najintimnije detalje u životu neke osobe.
 
Pristup detaljima
 
Prilikom same procedure za dobivanje biometrijskog pasoša više neće biti dovoljno ispuniti formular, već će svaki građanin biti i intervjuiran. Troškove ove modernizacije, uključujući i zadržavanje osobnih podataka, snosit će same članice EU-a, a odabrane kompanije koje se bave proizvodnjom ovih tehnologija, kao na primjer IBM, gomilat će ogromne profite.
 
Prema riječima Tonyja Bunyana, britanskog istraživačkog novinara i direktora Statewatcha, organizacije koja se bavi nadzorom građanskih sloboda u EU-u, iz jednog neobjavljenog europskog dokumenta vidljivo je da krajnji cilj ovih mjera nije samo da represivne institucije imaju pristup osobnim podacima građana, već i da tim institucijama bude omogućen direktan pristup administrativnim sistemima svake pojedine članice, što onda uključuje i pristup detaljima kao što su koliko djece imate, koje nekretnine, vozila ili, pak, oružje posjedujete, što ste, gdje i kada kupovali, i slično. Pritom neće biti nikakvog sistema kontrole ispravnosti ili zloupotrebe prikupljenih podataka, a bilo kakva greška ili kriva informacija proširit će se mrežom podataka i teško da će biti moguće ispraviti je.
 
Umjesto dosadašnje kontrole podataka koju su vršila ministarstva unutarnjih poslova, sada ćemo, kaže Bunyan, "imati slobodno tržište osobnih podataka bez ikakve njihove zaštite". Osim toga, dok se kao opravdanje za ove mjere stalno navodi da represivne institucije trebaju podatke da bi se lakše borile protiv terorizma, poznato je da sigurnosne i informativne službe, a ne represivne institucije, predvode borbu protiv terorizma. Ovim se mjerama, dakle, osobni podaci stavljaju na raspolaganje prije svega tajnim službama, a ne policiji ili sudovima, a njihov je cilj uspostavljanje kontrole nad kretanjem i komunikacijom građana. Istrage o terorističkim napadima u Madridu i Londonu, naime, dale su rezultate i bez ovakvih institucionalnih ovlasti, a nove mjere, tvrde kritičari, neće riješiti problem terorizma.
 
Gori od Amerike
 
Organizacije za zaštitu građanskih sloboda kao što su Privacy International i European Digital Rights poslale su prije samog izglasavanja Direktive o čuvanju podataka otvoreno pismo članovima Europskog parlamenta, tvrdeći da je ona ilegalna jer je u sukobu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a slično je napravio i Peter Hustinx, europski nadzornik zaštite podataka, rekavši da "Direktiva ima neposredan učinak na zaštitu privatnosti građana EU-a i od ogromne je važnosti za poštivanje njihovih temeljnih sloboda kako su one definirane običajnim pravom Europskog suda za ljudska prava". Svaka mjera, kaže Hustinx, "koja bi ugrozila zaštitu privatnosti je, ne samo neprihvatljiva, već i protuzakonita".
 
Odgovor na ove pritužbe znakovito je sumirao britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke, rekavši da "europski građani moraju prihvatiti da će se morati odreći svojih sloboda u zamjenu za zaštitu od terorizma i organiziranog kriminala". Zastupnicima u Europskom parlamentu, pak, Clarke je nonšalantno objasnio da će se "Europsku konvenciju o ljudskim pravima morati mijenjati ukoliko europski sudovi ne shvate da je pravo na život važnije od briga oko privatnosti".
 
I možda najčudniji detalj u cijeloj ovoj priči opisao je dr. Gus Hosein iz Privacy Internationala: "Ono što iznenađuje jest da kada usporedite zakone o nadzoru u Europi i u SAD-u shvatite da Europska Unija uvijek ide korak dalje. EU planira uzimati otiske prstiju svim svojim građanima, nadzirati sve telekomunikacije, nadgledati svako kretanje i putovanje, ali sve ove mjere koje su u Europi sada na snazi u SAD-u su odbijene." "EU i neke njezine članice", zaključuje Hosein, "SAD prozivaju monstrumom kada se govori o protuterorističkim ovlastima i građanskim slobodama, no one bi se povremeno trebale pogledati u ogledalo".

SLOBODA U REZERVATU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.