ŠUIČINA DUPLA IGRA
Luko BRAILO
4. siječnja, 2006.

Stvarno ne razumijem zašto sada Dubravka Šuica zamjera "Atlasu" što Gradu Dubrovniku nije darovao zemljište za izgradnju Poslovno-garažnog centra iza Grada. Sada je to odjednom problem, ali to, eto, donedavno nije bio problem kada mi se gradonačelnica Šuica osobno hvalila da je Grad Dubrovnik s novom "Atlasovom" upravom i direktorom Oscarom Hasbunom postigao dogovor o zajedničkoj gradnji Centra, što mi je bilo jako drago čuti

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Feralovo pisanje o ishodu niza ugovora sklopljenih između Grada Dubrovnika i Putničke agencije "Atlas" o bučno najavljivanoj gradnji Centra s garažama iza Grada, nakon čega je "Atlas" izašao iz tog posla, imalo je svoj nastavak na prednovogodišnjoj sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća. Odgovarajući na vijećničko pitanje Olge Muratti (SDP) o "Atlasovu" iskakanju iz tzv. zajedničkog poduhvata, kojim su bile obuhvaćene i iznimno vrijedne nekretnine te agencije (poput, primjerice, upravne "Atlasove" zgrade na Pilama, palače "Lučarica" do crkve svetog Vlaha...) dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica (HDZ) izrazila je "žaljenje što se vijećnici napajaju informacijama pojedinih glasila", a posebno "na senzacionalizmu kojim ta glasila pišu". Pritom je ustvrdila da su gradski vijećnici u prošlom sazivu "imali potpunu informaciju i uvid u zbivanja oko ugovora ili dogovora s 'Atlasom'", ističući kako se "nije događalo ništa nelegalno".

No, osim "freganja" Ferala što, recimo, spada u novinarski "rok službe", gradonačelnica Šuica uputila je i oštre riječi bivšoj upravi "Atlasa" zamjerivši joj što uoči privatizacije te tvrtke "nisu Gradu Dubrovniku poklonili zemljište" koje je kasnije postalo "Atlasovim" udjelom za namjeravanu gradnju Centra iza Grada. Tim smo povodom razgovarali s Pavom Župan–Rusković, dugogodišnjom direktoricom "Atlasa", koji je, kako je poznato, za male novce prodan grupaciji Andronika Lukšića.
 
Lažni problemi
 
- Kako komentirate izjavu gradonačelnice Šuice da je "Atlas" mogao Dubrovniku pokloniti zemljište, odnosno parkiralište iza Grada, a nije, pa bi, eto, sada bilo i mnogo manje problema s tim nekretninama koje je "Atlas" procijenio na 5,313.600 eura?
 
- "Atlas" je, podsjećam, tijekom rata pretrpio ogromne štete. Praktički, nakon rata morali smo obnoviti vozni park, agencijsku flotu i zgrade u kojima smo radili. Velikim naporima svih uposlenika i kreditima uspješno smo se vratili na tržište. Stvarno ne razumijem zašto se sada zamjera "Atlasu" što nije darovao i to zemljište Gradu Dubrovniku. Naime, do privatizacije tvrtke Gradu smo darovali blizu 250 tisuća metara četvornih atraktivnog turističkog zemljišta u Zatonu, tvrđavu na Srđu od 3370 metara četvornih s okolnih osam i pol tisuća kvadrata zemljišta, ogromne površine u Nautičko-turističkom centru u Mokošici... Sada je to odjednom problem, ali to, eto, donedavno nije bio problem kada mi se gradonačelnica Šuica osobno hvalila da je Grad Dubrovnik s novom "Atlasovom" upravom i direktorom Oscarom Hasbunom postigao dogovor o zajedničkoj gradnji Poslovno-garažnog centra iza Grada, što mi je bilo jako drago čuti. Bilo mi je drago čuti i Hasbunove riječi da će se s Gradom dogovoriti oko namjene upravne zgrade na Pilama, jer je ona zaista premala za sjedište agencije. Inače, "Atlas" je zadnja tvrtka kojoj se može prigovarati da Dubrovniku kao svom gradu nije pomagalo, pa i onda kad je bilo najteže. Mogla bih o tome puno pričati, ali ću samo spomenuti "Atlasovu" financijsku i ostalu pomoć u ratnim i poratnim godinama Ljetnim igrama, Vaterpolskom klubu "Jug", Folklornom ansamblu "Linđo"... "Atlasovi" su poslovni prijatelji u New Yorku osnovali i "Dubrovnik Rebuild Fund", koji je pomogao obnovu dubrovačkih u ratu uništenih krovova, pa je doista nekorektno tvrtki koja je živjela s Gradom prigovarati na onakav način.
 
- Kad smo kod tih i sličnih dogovora, s kojim je statusom upravna zgrada "Atlasa" na Pilama ušla u privatizaciju? To vas pitam zato što je ta palača iznimno vrijedna nekretnina (nekih desetak milijuna eura), a kasnije je postala jednim od "preduvjeta" zaključivanja ugovora s gradskim vlastima o gradnji Centra iza Grada?
 
- Od nekadašnjeg "Putnika" iz 1923. do privatizacije "Atlasa" 1998. godine ta je zgrada prema ugovorima s Gradom Dubrovnikom davana na korištenje. Ni "Putnik" ni "Atlas" nisu tu zgradu mogli dugoročno iznajmiti, staviti je pod hipoteku ili pak prodati, sve dok u njoj djeluje tvrtka s turističkom djelatnošću. U potresu iz 1979. kao i nakon rata 1991./92. godine zgrada je bila jako oštećena, ali je ipak nismo mogli staviti pod hipoteku i dobiti namjenski kredit za obnovu. Kao vodstvo tvrtke tada smo razmišljali o traženju suglasnosti od gradskih vlasti za stavljanje hipoteke, ali kako je dolazila privatizacija, a nismo znali tko će biti vlasnik, odustali smo. Praktički je u pretvorbu i privatizaciju upravna zgrada "Atlasa" ušla s istim statusom kao dotad, što znači da se nije mogla dugoročno iznajmiti, staviti pod hipoteku ni prodati. Suštinski je ta zgrada s pravom korištenja, kao i ona u Lučarici, bila vlasništvo Grada Dubrovnika.
 
Neshvatljivo odricanje
 
- Još je jedna tema o kojoj vi i gradonačelnica Šuica imate medijski oprečne stavove. Iz krugova bliskih gradskoj vlasti se čuje da na nekim "posebnim sastancima" po Zagrebu vi i Niko Bulić kočite razvoj dubrovačkog Sveučilišta, odnosno da se protivite planovima da se kompleks stare dubrovačke bolnice nadomak Pila (oko 35 tisuća kvadrata, op.a.) namijeni zamišljenom "Raguzejskom Heidelbergu"?
 
- Govorit ću za sebe, a vjerujem da slično razmišlja i kolega Bulić. Da se odmah razumijemo: nismo mi protiv Sveučilišta. Mi smo protiv korištenja kompleksa stare bolnice za Sveučilište, jer smatramo da se za tu namjenu može naći druga lokacija koja može biti i puno adekvatnija, a da se onakav i zapravo jedini preostali vrijedni lokalitet blizu samog centra Grada treba komercijalno iskoristiti. Komercijalnim korištenjem takve lokacije se zapravo stvaraju novci koji sutra mogu pomoći i tom istom sveučilištu. Kad bi se, primjerice, danas ugovorila ta lokacija sa zainteresiranim investitorima, a ima ih dosta, onda bih u ime Grada uvjetovala da dio te cijene – ne mora to biti prodaja, to može biti koncesija, dugoročan najam, leasing... – ide upravo za potrebe sveučilišta. Jer, Sveučilište će plaćati država, odnosno sredstva će se namicati iz proračuna. Posebno sam se zgrozila kad sam čula da će se palača Crijević–Pucić podno tog kompleksa koja je bila dana na korištenje Dubrovačkom simfonijskom orkestru, a koja se zimi mogla koristiti za koncerte i neke posebne događaje, namijeniti za kancelarije Sveučilišta. Naprosto ne mogu shvatiti da će se Dubrovnik kojemu je osnova kulturni turizam tako lako odreći malog broja iznimno pogodnih prostora. Jer, u Dubrovniku ima puno dobrih vanjskih, otvorenih prostora, ali kad padne kiša tada nastupaju velike nevolje za organizatore kulturnih i sličnih događaja. I onda se takav prostor dodijeli za kancelarije, za što jednostavno nemam riječi.
 
- Jeste li vi i gradonačelnica o toj temi razgovarali ovako ili u sličnom tonu?
 
- Pokušala sam, ali mi je Šuica prije nekoliko mjeseci rekla da je "sveučilište gotova stvar", dodavši da ona ima puno većih problema, jer joj je "'Atlas' odustao od gradnje Centra iza Grada". Praktički mi je na takav način dala do znanja da o tome ne želi razgovarati. To je njezin stav, i mislim da svatko treba imati svoje mišljenje. No, isto tako smatram da je lokacija stare bolnice prevažna. Stoga je i odluka o namjeni te lokacije jednako važna. Zato nije dovoljno, po mome mišljenju, da o tome odlučuje samo nekoliko ljudi, i to onih koji su zainteresirani za rad na Sveučilištu.
 
Obećanja na Prevlaci
 
- Što je s projektom Prevlake. Dok ste bili ministrica turizma planiralo se da u ljeto 2005. godine prorade prvi turistički kapaciteti. No, ti planovi nisu ostvareni, tamo je, za sada, zaživio rekreacijsko-izletnički park. Uz ideje da se Prevlaka proglasi "zaštićenim krajobrazom" sada idu i prijedlozi da se na tom području mogućnost gradnje s 1500 poveća na 3500 kreveta?
 
- U vrijeme koalicijske Vlade razgovarali smo o dvije faze uređenja područja Prevlake. Trebalo je najprije riješiti problem s vlasnicima zemlje na Prevlaci, imali smo konkretan prijedlog, no zapelo je u Ministarstvu pravosuđa koje nije pratilo turističko-razvojne planove za taj poluotok. Kod nas, nažalost, dogovaranje suviše sporo ide, pa taj problem nije riješen ni u mandatu Sanaderove Vlade, iako je premijer prigodom primopredaje vlasti podržao viziju razvoja Prevlake. Naša je ideja bila da se kameni i dobro očuvani objekti iz doba Austrije na Prevlaci preurede u apartmane, jer to ne bi zahtijevalo velika ulaganja. To je bila tzv. prva faza turističkog razvoja Prevlake, a od 2005. kroz nekoliko idućih godina bi se osmislio cjeloviti projekt valorizacije tog prostora. Nakon toga bi se projekti pripremili za međunarodni natječaj, jer je to ogroman zahvat i proces koji traje nekoliko godina. Veselila me Sanaderova podrška takvim planovima, ali sam sada jako žalosna što se nije odmaklo dalje.
 
- Kapaciteti od 3500 kreveta na Prevlaci?
 
- Nadam se da se ta priča neće obistiniti. Puno se govori o održivom razvoju takvih područja, a onda se kaže – ili ništa, ili 3500 novih postelja. Mislim da je to jednako loše: ne valja potpuno ograničavati razvoj, ali ni planirati tolike kapacitete u doslovce netaknutom dijelu Konavala.

ŠUIČINA DUPLA IGRA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.