Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
4. svibnja, 2006.

REPUBLIKA HRVATSKA I DALJE USTRAJNO ZAKIDA OKO 14 TISUĆA UMIROVLJENIH PRIPADNIKA BIVŠE JNA ISPLAĆUJUĆI IM MIROVINU MANJU OD ZAKONOM UTVRĐENE

OSVETA MALIH HRVATA
Vladimir MATIJANIĆ
4. svibnja, 2006.

Od osamostaljenja Hrvatske umirovljeni pripadnici bivše JNA primaju tek 63 posto mirovine koju su primali do raspada bivše države. Unatoč višekratnim upozorenjima umirovljeničkih predstavnika, država ne ispunjava svoje obaveze, pa je ovih dana s problemom vojnih mirovina upoznat Oli Rehn, povjerenik Evropske komisije za proširenje EU-a, a umirovljenici spremaju i pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Za isplatu punog iznosa mirovina svim umirovljenicima iz ove skupine Hrvatska bi morala izdvojiti oko 20 milijuna kuna mjesečno

< > | cijeli članak | verzija za tisak

penzija_1_200.jpg Hrvatska još uvijek ne izvršava obveze koje je preuzela u Ugovorom o sukcesiji bivše države prema umirovljenim pripadnicima bivše vojske, pa njih oko 14 tisuća u Hrvatskoj, danas primaju tek nekih 63 posto mirovine koju bi inače trebali primati. Zbog toga je Klub vojnih umirovljenika, pri Sindikatu umirovljenika Hrvatske, pokrenuo akciju da se od hrvatskih vlasti, ali i međunarodnih institucija, dobiju jasni odgovori dokad će to trajati i kad bi država konačno mogla ispoštovati preuzete obveze, što bi je, prema grubim procjenama, koštalo oko 20 milijuna kuna mjesečno.

Ugovor o sukcesiji potpisan je u mandatu Tonina Picule, ministra vanjskih poslova bivše Vlade, a ratificiran je u Saboru tek 3. lipnja 2004. godine – Hrvatska ga je, inače, zadnja ratificirala. Riječ je o međunarodnom ugovoru koji je po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, barem u teoriji. U praksi, pak:

"Tražimo punu mirovinu, jer ono što sada primamo manje je za 36,78 posto od mirovine koju smo primali prije 8. listopada 1991. godine", tvrdi Fridrih Moretti, predsjednik Kluba vojnih umirovljenika. Naime, 8. listopada bio je dan kada je istekao međunarodni moratorij na saborsku odluku o prekidanju državno-pravnih veza s Jugoslavijom. Hrvatska se, dakle, toga dana osamostaljuje, što znači da je, prema odluci Badinterove komisije, kao pravna sljednica bivše države bila dužna poštovati njezina prava i obaveze, pa time i obvezu da vojnim umirovljenicima isplaćuje puni iznos mirovine, a u skladu s njihovim dotadašnjim pravima.

No, to se nije dogodilo, pa je spomenuti Klub vojnih umirovljenika u prosincu prošle godine poslao dopis Vesni Škare-Ožbolt, tadašnjoj ministrici pravosuđa. U dopisu, uz ostalo, stoji da je Hrvatska nakon spomenutog 8. listopada nastavila isplaćivati starosnu mirovinu oficirima i podoficirima bivše JNA umanjenu za 36,78 posto.

Pismo ministrici

Umirovljenike posebno uzrujava činjenica, provjerljiva kod Ministarstva vanjskih poslova, OESS-a, UN-a i "bilo kojeg drugog međunarodnog tijela", kao i kod Europskog suda za ljudska prava, da nijedna druga država nakon raspada Jugoslavije, nije javnim i vojnim službenicima bivše SFRJ umanjivala mirovine. Moretti ističe da smanjenje mirovine nije zadesilo "ni predsjednike komiteta, ni bivše pripadnike Udbe, nego jedino nas. I jedino je Hrvatska to uradila od svih tranzicijskih zemalja".

Vojni umirovljenici gotovo su uvjereni da iza ovakvoga stava Republike Hrvatske stoji politička odluka. Naime, nema nikakvog drugog razloga da se baš ovoj skupini umirovljenika smanjuju redovita mjesečna primanja. Uz to, nijedna politička struktura dosad nije podržala zahtjeve vojnih umirovljenika, a sada postoje naznake da će to učiniti neki predstavnici medija. Točnije, iz redova saborskih zastupnika SDP-a stiglo je obećanje da će pitanje vojnih mirovina doći pred sabornike, ako ne drukčije, onda u formi pisanoga pitanja.

U pisanoj formi Klub umirovljenika dobio je odgovor od Ministarstva pravosuđa. U dopisu poslanom 8. ožujka ove godine, a koji je potpisao Boris Koketi, pomoćnik ministrice pravosuđa, stoji da je "Republika Hrvatska u skladu s načelom državnog kontinuiteta i sukcesije u odnosu na bivšu Socijalističku Republiku Hrvatsku i bivšu SFRJ, u načelu prihvatila propise i druge akte tih država, do donošenja novih zakona, odnosno do njihovog usklađenja s vlastitim pravnim poretkom".

Koketi, nadalje, tvrdi da je "Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja i doplatku za djecu vojnih osiguranika koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni". U dopisu, zatim, stoji i da je RH preuzela bivši savezni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika, "te je s tim Zakonom i kasnije novim Zakonom o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA omogućila pripadnicima bivše JNA preuzimanje prava na mirovinu, doplatak za pomoć i njegu i novčanu naknadu za tjelesno oštećenje ostvarenih prije 8. listopada 1991. kao i ostvarivanje onih prava osobama kojima je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991."

OSVETA MALIH HRVATA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1076_150.jpg