TRI DESETLJEĆA NAKON POJAVE "ĐAVLA NA
FILOZOFSKOM FAKULTETU", DVAPUT JE ZAREDOM PROPUŠTENO DA SE ISTI PONOVNO
POJAVI
LUCIFER NA SVEUČILIŠTU
Ivan PADJEN
4. svibnja, 2006.
Razlog zbog kojega
izbornici ne uspijevaju izabrati rektora moguće je nazrijeti iz nedavne izjave
donedavne rektorice, a sada v.d. rektorice Sveučilišta u kojoj se osvrnula na
glasine da tri fakulteta (Pravni, Ekonomski, Agronomski) razmatraju mogućnosti
i potrebe da izađu iz Sveučilišta. Ta vijest nameće pitanje, koje se, inače, stalno
izbjegava u javnosti: spremaju li se navedeni - i/ili drugi - fakulteti da
izađu iz Sveučilišta zato da unaprijede mrežu sveučilišta u Hrvatskoj? Ne, već zato
da im Sveučilište ne uzima novac i da nisu na drugi način podvrgnuti
sveučilištu na koje nemaju skoro nikakav utjecaj
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Tek što smo se sklonili prošlog četvrtka od
kiše pod tendu na splitskoj rivi, sugovornik mi se otvorio: studenata je sve
više, nastavnika sve manje, država smanjuje i hoće još više smanjiti potporu
sveučilištu, sveučilište hoće da uzme novac njegovome - pravnom - fakultetu,
koji taj sam zarađuje, fakultet nema nikakav utjecaj na sveučilište, pa ne vidi
zašto da u njemu uopće bude. Priznao sam da mu je paranoja sasvim opravdana,
ali da sam na nju otvrdnuo, jer istu slušam danomice od kolega s pravnih
fakulteta u Zagrebu i Rijeci, a i mog Fakulteta političkih znanosti, pa ne
vidim zašto da je slušam još i o njegovome - u Fribourgu u Švicarskoj.
Razlika ipak postoji. Sveučilište u
Fribourgu premalo je da bi se, poput nekadašnjih francuskih, raspalo tako da se
njegov pravni fakultet, sam ili s kojim srodnim fakultetom, ustroji kao
sveučilište. Drugi neuspješan pokušaj Sveučilišta u Zagrebu da izabere svog
rektora, 26. travnja 2006., čini takav raspad sve izglednijim. Nezgoda je da
nije vjerojatno da je izbor rektora propao zbog valjanih razloga, nekmoli da se
Sveučilište u Zagrebu raspadne iz valjanih razloga i na valjan način - te s
iole valjanim čelnicima.
UPRAVA?
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti
okomio se na pravi izvor nevolja s izborom, tj. na novi statut Sveučilišta, koji
je donesen u veljači 2005. No, poprilično u neskladu sa svojom zasluženom
reputacijom, okomio se na tričavu odredbu Statuta o tome kojom većinom rektor
treba biti izabran. Nije niti spomenuo da su odredbe Statuta o upravljanju
Sveučilištem takve da nitko savjestan i priseban ne može dati glas niti jednom
kandidatu za rektora, sve da je kandidat anđeo s krilima. Razlog je prost:
Statut daje rektoru ovlasti koje bi i najboljega odvele u Luciferovu kušnju. To
tim više što je Lucifera napravio i odpravio Trojedini, dočim rektora biraju i
razrješuju izbornici iz šest organa koji ga do sada nisu u stanju niti
izabrati, a i bez toga je posve neizgledno da se ikada ponovno sastanu i
prikupe većinu potrebnu da ga pozovu na odgovornost.
Teško je reći pod kojim su uvjetima takve
odredbe Statuta nastale. Kako god bilo, svakom članu Senata Sveučilišta poslan
je elektroničkom poštom 14. veljače 2005., tj. desetak dana prije nego što je
Senat glasovao o prihvatu Nacrta novog statuta, prijedlog amandmana sljedećega
glavnog sadržaja:
"Nedvojbeno su loše, ali izbježive
strane postojećeg stanja neodgovornost sveučilišnih dužnosnika (rektora,
prorektora i dekana), koji jedni druge biraju, odnosno potvrđuju. Štoviše, ako
se Nacrt usvoji bit će birani i potvrđivani u dugom lancu posrednog odlučivanja
te dobiti (kao članovi vijeća područja i najvjerojatniji članovi Senata)
odlučujući utjecaj i na izbor svih nastavnika i na raspolaganje imovinom. Čak
naizgled Nacrt uspostavlja piramidu vođa, koja je nespojiva sa sveučilištem, a
ima lako prepoznatljive uzore u političkom pokretu prve polovine XX. stoljeća.
Neposredna posljedica prihvata Nacrta bit će nepregledno pravno uređenje, naročito
financiranje Sveučilišta, a daljnja (koju možda nitko ne namjerava postići, ali
će se malne neizbježno dogoditi) ta da će uz mnoštvo tijela ključne odluke biti
donošene izvaninstitucionalno, u krugu rektorovih pouzdanika.
Podrobne su svrhe ovog prijedloga sljedeće:
- Očuvanje središnjeg organa Sveučilišta,
no pod nazivom Sveučilišno vijeće, sastavljenog od rektora, dekana, ravnatelja
drugih sastavnica i predstavnika studenata, sa svom dosadašnjom nadležnošću,
... osim nadležnosti koja je izrijekom dana nekome drugom organu. .....
- Uspostava novoga najvišeg organa akademske
samouprave, pod nazivom Senat,
- Uspostava kolegijalne, reprezentativne,
stabilne i odgovorne egzekutive (Rektor + Rektorski kolegij) izabrane od Senata
i njemu politički odgovorne."
LUCIFER NA SVEUČILIŠTU
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|