Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
4. svibnja, 2006.

"INDEKS NEUSPJEŠNIH DRŽAVA" PREMA MEĐUNARODNOJ ISTRAŽIVAČKOJ ORGANIZACIJI "FUND FOR PEACE" I AMERIČKOM ČASOPISU "FOREIGN POLICY"

DRŽAVE NA NIZBRDICI
Tena ERCEG
4. svibnja, 2006.

Kao i u svim drugim istraživanjima, nordijske zemlje, Finska, Švedska i Norveška, i ovaj su se put pokazale najstabilnijima, dok su afričke države i dalje najnestabilnije. Među 20 najnestabilnijih država njih čak 11 nalazi se na afričkom kontinentu, a najranjiviji od svih ove je godine Sudan, i to zbog trenutno najgore humanitarne krize u svijetu. Tu su još i Demokratska Republika Kongo i Obala Bjelokosti, čiji su dijelovi teritorija pod kontrolom pobunjenika, kao i Zimbabve, kojeg najviše muči korumpirana vlada Roberta Mugabea

< > | cijeli članak | verzija za tisak

irak_bagdad_150.jpg I ove godine međunarodna istraživačka organizacija Fund for Peace i američki vanjskopolitički magazin Foreign Policy objavili su takozvani "Indeks neuspješnih država", u kojemu uz pomoć 12 različitih socijalnih, političkih, ekonomskih i vojnih indikatora rangiraju 148 svjetskih država u odnosu na njihovu ranjivost prema nasilnim unutarnjim konfliktima ili slabom funkcioniranju države. Još konkretnije, "neuspješne države" u ovom su slučaju one u kojima "vlada nema učinkovitu kontrolu nad svojim teritorijem, ili je značajan dio populacije ne doživljava kao legitimnu, ili ona ne omogućava unutarnju sigurnost ili temeljne javne službe svojim građanima, ili pak nema monopol nad upotrebom sile". Dvanaest kriterija koji su uzeti u obziru su: rastući demografski pritisci, pokretljivost izbjeglica i prognanika, loš položaj neke društvene skupine (npr. diskriminacija), kronični i stabilni odljev stanovništva, neravnomjeran ekonomski razvoj, naglo ekonomsko nazadovanje ili kriza, kriminalizacija ili delegitimacija državnog aparata, propadanje javnih službi, raširena kršenja ljudskih prava, sigurnosni aparat kao "država u državi", uspon političkih elita, i intervencije drugih država ili međunarodnih faktora.

Manje ratova

U obrazloženju ovogodišnje "top ljestvice" istraživači napominju da 2005. godina nosi određena iznenađenja, s obzirom na to da su te godine u neuobičajeno velikom broju država, poput Afganistana, Egipta, Iraka ili Kazahstana, održani izbori, koji se inače smatraju pokazateljem kakvog-takvog demokratskog procesa u nekoj zemlji. Osim toga, u svijetu je zabilježen drastično manji broj oružanih sukoba nego što je to bio slučaj ranijih godina, dok su, pak, najbogatije svjetske zemlje pristale zemljama u razvoju, naročito u Africi, oprostiti milijarde dolara vanjskog duga. Tijekom prošle godine nastavljene su i uspješne međunarodne mirovne operacije, primjerice u Afganistanu, Istočnom Timoru, Mozambiku, Namibiji i Liberiji, gdje je nedavno izabrana i prva žena na čelu neke afričke države.

Čak ni ovi nesumnjivo pozitivni pomaci, međutim, u zemljama kojih se ti pomaci tiču ne samo da nisu nužno donijeli napredak po kriterijima ovog istraživanja, već su, sasvim suprotno, mnoge od tih zemalja ove godine prošle još i lošije nego prethodne. Sve to zajedno pokazuje da uspjeh neke zemlje ovisi prije svega o načinu na koji vlada te zemlje njome upravlja, pa tek onda o različitim vanjskim faktorima. Čak i ako su ti vanjski faktori izrazito snažni, poput potresa u Pakistanu, uragana Katrina u SAD-u ili socijalnih nemira u Francuskoj, upravo ponašanje vodstva tih država određuje njihovu snagu i sposobnost da se nose s posljedicama tih zbivanja. Budući da se, prema ocjenama istraživača, ni jedna od tri navedene zemlje nije dovoljno dobro nosila s tim nepogodama, sve su se one ove godine našle niže na ljestvici uspješnosti nego lani.

Da demokratski i pošteni izbori, pa čak ni donošenje takvih državnih ustava, ne moraju nužno nekoj zemlji donijeti napredak najbolje pokazuju primjeri Iraka i Afganistana. U obje su se zemlje dogodili i izbori i doneseni su ustavi, no one su i dalje izrazito nestabilne države, i to ne samo zbog nasilja i humanitarne krize. Veliki problem tih zemalja je i odljev profesionalaca, ljudi osposobljenih za poslove upravljanja državom i razvoja privrede, koji se mahom ne vraćaju iz zapadnih zemalja u koje su otišli kao izbjeglice. Afganistan ima dodatni problem da se, uz odljev profesionalaca, u toj zemlji dogodio i masovni povratak većinom siromašnih i neobrazovanih ljudi koji su u susjedne zemlje bili izbjegli pred Talibanima. Obje zemlje, dakle, ostvarile su neke elementarne preduvjete za napredak, no njima kronično nedostaje stručnoga kadra koji bi ih mogao pokrenuti.

Hrvatska – 104.

Kao i u svim drugim istraživanjima, nordijske zemlje, Finska, Švedska i Norveška, i ovaj su se put pokazale najstabilnijima, dok su afričke države i dalje najnestabilnije. Među 20 najnestabilnijih država njih čak 11 nalazi se na afričkom kontinentu, a najranjiviji od svih ove je godine Sudan, i to zbog trenutno najgore humanitarne krize u svijetu. Tu su još i Demokratska Republika Kongo i Obala Bjelokosti, čiji su dijelovi teritorija pod kontrolom pobunjenika, kao i Zimbabve, koji je ove godine pao na ljestvici zbog slabog upravljanja i notorne korupcije vlade Roberta Mugabea. U Africi najbolje se drže Južnoafrička Republika, Gana i Kenija.

DRŽAVE NA NIZBRDICI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1076_150.jpg