"INDEKS NEUSPJEŠNIH DRŽAVA" PREMA MEĐUNARODNOJ
ISTRAŽIVAČKOJ ORGANIZACIJI "FUND
FOR PEACE" I AMERIČKOM ČASOPISU "FOREIGN POLICY"
DRŽAVE NA NIZBRDICI
Tena ERCEG
4. svibnja, 2006.
Kao i u svim drugim istraživanjima, nordijske zemlje, Finska,
Švedska i Norveška, i ovaj su se put pokazale najstabilnijima, dok su afričke
države i dalje najnestabilnije. Među 20 najnestabilnijih država njih čak 11
nalazi se na afričkom kontinentu, a najranjiviji od svih ove je godine Sudan, i
to zbog trenutno najgore humanitarne krize u svijetu. Tu su još i Demokratska Republika
Kongo i Obala Bjelokosti, čiji su dijelovi teritorija pod kontrolom pobunjenika,
kao i Zimbabve, kojeg najviše muči korumpirana vlada Roberta Mugabea
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
I ove godine međunarodna istraživačka organizacija Fund
for Peace i američki vanjskopolitički magazin Foreign Policy objavili
su takozvani "Indeks neuspješnih država", u kojemu uz pomoć 12
različitih socijalnih, političkih, ekonomskih i vojnih indikatora rangiraju 148
svjetskih država u odnosu na njihovu ranjivost prema nasilnim unutarnjim
konfliktima ili slabom funkcioniranju države. Još konkretnije, "neuspješne
države" u ovom su slučaju one u kojima "vlada nema učinkovitu
kontrolu nad svojim teritorijem, ili je značajan dio populacije ne doživljava
kao legitimnu, ili ona ne omogućava unutarnju sigurnost ili temeljne javne
službe svojim građanima, ili pak nema monopol nad upotrebom sile".
Dvanaest kriterija koji su uzeti u obziru su: rastući demografski pritisci, pokretljivost
izbjeglica i prognanika, loš položaj neke društvene skupine (npr. diskriminacija),
kronični i stabilni odljev stanovništva, neravnomjeran ekonomski razvoj, naglo
ekonomsko nazadovanje ili kriza, kriminalizacija ili delegitimacija državnog
aparata, propadanje javnih službi, raširena kršenja ljudskih prava, sigurnosni
aparat kao "država u državi", uspon političkih elita, i intervencije
drugih država ili međunarodnih faktora.
Manje ratova
U obrazloženju ovogodišnje "top ljestvice" istraživači
napominju da 2005. godina nosi određena iznenađenja, s obzirom na to da su te
godine u neuobičajeno velikom broju država, poput Afganistana, Egipta, Iraka
ili Kazahstana, održani izbori, koji se inače smatraju pokazateljem
kakvog-takvog demokratskog procesa u nekoj zemlji. Osim toga, u svijetu je
zabilježen drastično manji broj oružanih sukoba nego što je to bio slučaj
ranijih godina, dok su, pak, najbogatije svjetske zemlje pristale zemljama u
razvoju, naročito u Africi, oprostiti milijarde dolara vanjskog duga. Tijekom
prošle godine nastavljene su i uspješne međunarodne mirovne operacije,
primjerice u Afganistanu, Istočnom Timoru, Mozambiku, Namibiji i Liberiji, gdje
je nedavno izabrana i prva žena na čelu neke afričke države.
Čak ni ovi nesumnjivo pozitivni pomaci, međutim, u zemljama
kojih se ti pomaci tiču ne samo da nisu nužno donijeli napredak po kriterijima
ovog istraživanja, već su, sasvim suprotno, mnoge od tih zemalja ove godine
prošle još i lošije nego prethodne. Sve to zajedno pokazuje da uspjeh neke zemlje
ovisi prije svega o načinu na koji vlada te zemlje njome upravlja, pa tek onda
o različitim vanjskim faktorima. Čak i ako su ti vanjski faktori izrazito
snažni, poput potresa u Pakistanu, uragana Katrina u SAD-u ili socijalnih
nemira u Francuskoj, upravo ponašanje vodstva tih država određuje njihovu snagu
i sposobnost da se nose s posljedicama tih zbivanja. Budući da se, prema ocjenama
istraživača, ni jedna od tri navedene zemlje nije dovoljno dobro nosila s tim nepogodama,
sve su se one ove godine našle niže na ljestvici uspješnosti nego lani.
Da demokratski i pošteni izbori, pa čak ni donošenje takvih
državnih ustava, ne moraju nužno nekoj zemlji donijeti napredak najbolje
pokazuju primjeri Iraka i Afganistana. U obje su se zemlje dogodili i izbori i
doneseni su ustavi, no one su i dalje izrazito nestabilne države, i to ne samo
zbog nasilja i humanitarne krize. Veliki problem tih zemalja je i odljev
profesionalaca, ljudi osposobljenih za poslove upravljanja državom i razvoja
privrede, koji se mahom ne vraćaju iz zapadnih zemalja u koje su otišli kao
izbjeglice. Afganistan ima dodatni problem da se, uz odljev profesionalaca, u
toj zemlji dogodio i masovni povratak većinom siromašnih i neobrazovanih ljudi
koji su u susjedne zemlje bili izbjegli pred Talibanima. Obje zemlje, dakle,
ostvarile su neke elementarne preduvjete za napredak, no njima kronično
nedostaje stručnoga kadra koji bi ih mogao pokrenuti.
Hrvatska – 104.
Kao i u svim drugim istraživanjima, nordijske zemlje, Finska,
Švedska i Norveška, i ovaj su se put pokazale najstabilnijima, dok su afričke
države i dalje najnestabilnije. Među 20 najnestabilnijih država njih čak 11
nalazi se na afričkom kontinentu, a najranjiviji od svih ove je godine Sudan, i
to zbog trenutno najgore humanitarne krize u svijetu. Tu su još i Demokratska Republika
Kongo i Obala Bjelokosti, čiji su dijelovi teritorija pod kontrolom pobunjenika,
kao i Zimbabve, koji je ove godine pao na ljestvici zbog slabog upravljanja i
notorne korupcije vlade Roberta Mugabea. U Africi najbolje se drže Južnoafrička Republika, Gana i Kenija.
DRŽAVE NA NIZBRDICI
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|