Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
11. svibnja, 2006.

STRUČNJACI SPLITSKOG INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU UTVRDILI DA SE OD POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA U JADRANU POJAVILO TRIDESETAK NOVIH VRSTA

RIBE ZA 21. STOLJEĆE
Vladimir MATIJANIĆ
11. svibnja, 2006.

Među tridesetak novih vrsta veliki dio u Jadran je dospio iz toplijih mora, a njihov dolazak pripisuje se porastu temperature u Jadranu. Dio ih je otkriven uslijed primjene savršenijih tehnika istraživanja podmorja, no ono najzanimljivije – utjecaj novih vrsta na autohtone, bit će predmetom nekih narednih istraživanja

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Gledano laičkim očima na Jadranu se malo što mijenja: zapravo, otkako su izdahnuli tvornički dimnjaci što su nekoć napućivali ovu stranu Jadrana, sve izgleda isto. Galebi i more fasciniraju šlageraše, marine i nautika bogataše, uposlenike u turizmu zanimaju "smještajni kapaciteti" što bliži pučini, a ribare zaštita hrvatskog dijela Jadrana od pretjeranog izlova, o čemu se govori i na drugim mjestima. Ništa, dakle, revolucionarno na Jadranu. Na prvi pogled.

Zastarjeli popis
 
Za onaj drugi zadužena je ekipa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Smještena na jednoj od ljepših lokacija na ovome dijelu globusa, naime, na samoj marjanskoj punti, ona je zadnjih godina uspjela detektirati značajne promjene u ribljem svijetu u hrvatskom podmorju. Zasluge za to pripadaju ekipi predvođenoj Jakovom Dulčićem, znanstvenikom Instituta i voditeljem studija Morskog ribarstva. Dulčić objašnjava kako sama promjena ihtiofaune zasad ne znači ništa spektakularno, što iz kuta krajnjeg potrošača znači da srdelu, trlju ili zubaca u dogledno vrijeme u ponudi ribarnica neće zamijeniti oštrozubi morski gušter ili, pak, bodljikava mramorna riba... No, znači i da je zastario popis iz 1996. godine, po kojemu u Jadranu ima 407 ribljih vrsta i podvrsta.
 
"Danas računamo da u Jadranskom moru postoje 434 riblje vrste i podvrste", objašnjava nam Dulčić, napominjući da su četiri s onog popisa od prije deset godina brisane, što znači da je sada zabilježena 31 vrsta koje ranije nije bilo u Jadranu. Uopće, zadnja dva i pol desetljeća, u Jadranu se sve češće love termofilne, odnosno toploljubne vrste riba koje – logično – žive u toplim morima, pa im rast temperature Jadrana sve više odgovara.
 
"To je samo ono što mi znamo, a tko zna što se događa mimo toga", upozorava Dulčić. Osim toga, teško je biti siguran koliko vrsta stalno boravi u Jadranu, a koliko ih tek "navrati" u jadransko podmorje.
 
Kako bilo, nove vrste u Jadranu izravna su posljedica klimatskih promjena, točnije, globalnog zatopljenja. Najgrublje rečeno, temperature rastu, griju se mora, pa i Jadransko. Naime, Jadran, kao i cijelo Sredozemlje, mijenja svoja hidrodinamička svojstva, pa klimatske promjene utječu na mijenjanje temperature i slanosti u svim slojevima mora. Globalno, saznajemo nadalje u Institutu, klimatolozi  predviđaju porast temperature zraka za negdje 2,3 stupnja do 2050. godine, odnosno oko 3,5 stupnjeva do 2100. godine, što bi trebalo rezultirati porastom morske temperature od 1,5 do 2,5 stupnjeva Celzijevih, naravno. Osim zatopljenja, na otkrivanje novih vrsta utječe i usavršavanje znanstvenih tehnika: primjenom dubinskih koča Talijani su, primjerice, na velikim dubinama južnog Jadrana otkrili cijeli jedan svijet za koji se dosad nije ni znalo da postoji. Konačno, među razlozima dolaska novih vrsta u Jadran nalaze se i sve veća prisutnost dalekomorske ribolovne flote, zatim dolazak balastnih voda, bijeg riba iz marikulturnih postrojenja ili akvarija...
 
Pet skupina
 
"Nove vrste u Jadranu možemo podijeliti u pet osnovnih skupina: lesepsijski migranti, naime, riječ je o ribama pristiglim iz Crvenog mora, zatim dubokomorske vrste, pa glavoči zabilježeni zahvaljujući primjeni novih tehnika, istočnoatlantske i mediteranske vrste, te skupina riba za koje smo ranije pretpostavljali da se nalaze u Jadranu, a sada smo dobili potvrdu", objašnjava Dulčić.
 
Lesepsijski migranti, ribe koje su nam iz Crvenog mora, a preko istočnog dijela Mediterana, stigle kao izravna posljedica procesa tropikalizacije Mediterana. Pojedinačni nalazi ove vrste u hrvatskom dijelu Jadrana bilježe se u 19. i 20. stoljeća, ali nije se moglo govoriti o njihovom naseljavanju u Jadranu. Radilo se, najvjerojatnije, o zalutalim primjercima. Danas, Hrvatska, Albanija i Italija utvrdile su postojanje devet vrsta Lesepsijskih migranata u Jadranu.
 

RIBE ZA 21. STOLJEĆE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
Image 26967