RAST PO RAST PROPAST!
Vedran MARJANOVIĆ
11. svibnja, 2006.

Čitavo desetljeće, Hrvatska troši oko deset posto više nego što sama stvara. I ove skromne stope rasta ostvarivane su uglavnom na račun rasta domaće potražnje koja je alimentirana uvoznom akumulacijom. Stopa zaposlenosti 1996. iznosila je 50,6 posto, dok je 2004. bilo zaposleno 43,5 posto stanovništva starijeg od 15 godina, po definiciji Međunarodne organizacije rada. U proteklom je desetljeću, dakle, smanjena stopa aktivnosti odnosno zaposlenosti hrvatskog stanovništva, pa se rast odvio bez realnog porasta zaposlenosti uz enorman porast ino-duga i domaće potrošnje

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Vladimir Čavrak spada u red neovisnih analitičara ekonomske zbilje u Hrvatskoj. Otkako je izabran u status izvanrednog profesora na katedri Gospodarstvo Hrvatske na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a nakon pozamašnog iskustva u gospodarstvu, Vladimir Čavrak otvoreno progovara o otvorenim ranama hrvatske ekonomije.

- Gospodine Čavrak, kako je moguće da o aktualnom stanju hrvatske ekonomije postoje tako proturječni nalazi? Jedni govore o recesiji, drugi o oporavku, a treći o sporom ali sigurnom propadanju što traje od uvođenja tzv. stabilizacijskog programa prije gotovo 15 godina?
 
- O gospodarskoj stvarnosti je teško postići konsenzus jer svaki građanin Hrvatske stanje vidi iz svog kuta i položaja. Da ne govorimo o različitim političkim ili interesnim skupinama. Što se stručnjaka tiče, i među njima postoje stanovite razlike, ali ne toliko u viđenju stanja, koliko u mogućim pravcima razvoja odnosno instrumentariju kojim bi se razvoj trebao generirati. Trenutnu situaciju možemo procjenjivati sa aspekta kratkoročnih ili dugoročnih trendova pa također možemo doći do različitih ocjena.
 
Što se tiče kratkoročnih trendova svjedoci smo nekih pozitivnih trendova. Prošlogodišnja gospodarska aktivnost je, mjerena prosječnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), bila  na razini 4,3 posto sa mogućnošću da ove godine prestigne i pet posto. Osobito je značajno da je bruto dodana vrijednost industrije porasla značajnih 5,5 posto, a moderni sektor usluga je porastao između 6,5 i 7,6 posto. To pokazuje da se industrija postupno oporavlja te da moderni sektor usluga već drugu godinu za redom ostvaruje visoke stope rasta, iznad pet posto. Klasični sektori poput poljoprivrede i građevinarstva već drugu godinu za redom ostvaruju relativno niske stope rasta ili čak stagnaciju.
 
- Ima li naznaka da bi hrvatsko gospodarstvo od uvoznog, moglo postati izvozno orijentirano?
 
- Ako promatramo kretanje izvoza i uvoza u prvom tromjesečju ove godine, također se mogu uočiti neki pozitivni trendovi. To se prvenstveno odnosi na nešto višu stopu rasta izvoza nego uvoza, iako je uvoz u apsolutnom iznosu i dalje dvostruko veći od izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom je u prva tri tromjesečja nešto veća od prosječne u protekloj godini. Dodajmo svemu podatak da su neto plaće u prva dva mjeseca ove godine prosječno veće prema istom razdoblju protekle godine nominalno 5,1 posto i realno 1,3 posto čime se nastavlja njihov realan rast.
 
Međutim, ako promatramo neke dugoročne trendove u hrvatskom gospodarstvu tada dolazimo do nešto drugačijih zaključaka. Prosječna stopa rasta BDP-a u zadnjem desetljeću koje se može smatrati ekonomski relevantnim, jer ne obuhvaća rat i dvije poslijeratne godine obnove, iznosi oko 3,5 posto. Da Hrvatska nije startala sa tranzicijskim i ratnim štetama i deficitima to bi se moglo smatrati dobrom stopom rasta jer je ona čak veća od dugoročnih stopa nekih visokorazvijenih zemalja, ali se to dvoje ne može mehanički uspoređivati. Naime, ovakva dugoročna stopa rasta za Hrvatsku je nedovoljna u pogledu zadovoljavanja njezinih razvojno socijalnih potreba i željenog usklađivanja sa zemljama Europske Unije. Sa tom stopom Hrvatska neće moći konvergirati prosjeku BDP-a po stanovniku Europske Unije ni u naredne dvije generacije. Za ostvarenje takvih ciljeva Hrvatskoj trebaju stope rasta iznad osam posto.
 
Nedovoljna stopa
 
- Zašto smo tako daleko od stopa rasta koje su nam potrebne?
 
- U proteklih deset godina hrvatski BDP je povećan za 1,7 puta, mjereno u eurima. Inozemni dug u istom je razdoblju upeterostručen, što jednostavnom računicom daje prosječnu godišnju stopu rasta duga od visokih 23 posto godišnje. U cjelokupnom desetogodišnjem razdoblju koje je iza nas, Hrvatska je ostvarila tzv. tri deficita - deficit tekućeg računa platne bilance koji je prosječno iznosio šest do sedam posto BDP-a, te proračunski deficit koji je iznosio četiri do pet posto BDP-a.

RAST PO RAST PROPAST!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.