PORAZNE OLAKŠICE
Vedran MARJANOVIĆ
18. svibnja, 2006.

Kada je donesen novi Zakon o porezu na dobit 2004., iz Vlade su kao najvažniju njegovu novinu isticali upravo ukidanje poreza na dividendu, tvrdeći kako će to privući strane investitore. No, u prva četiri mjeseca prošle godine strana ulaganja u Hrvatsku čak su bila manja nego u istome razdoblju 2004. Nije promijenjen niti trend stranih ulaganja gotovo isključivo u financije i trgovinu, dok su izravna ulaganja u industriju i dalje sporadične prirode. Stoga od ukidanja poreza na dividendu najviše koristi vuče novonastala domaća poduzetnička elita

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Iako je u prošloj godini poslovala s gubitkom od 75 milijuna dolara, Uprava Plive predložila je dioničarima isplatu dividende od 12 kuna po dionici i za očekivati je da će taj prijedlog na Skupštini dioničara sredinom lipnja biti lako usvojen. Razlog ovakvom potezu Plive, osim u poslovičnom zadovoljavanju dioničara i podatku da su menadžeri te kompanije uglavnom i njezini dioničari, valja ponajprije tražiti u okolnosti da se počev od 2005. dividenda u Hrvatskoj ponovo ne oporezuje, čime je uklonjena još jedna, nimalo beznačajna prepreka, da oni koji su se dočepali kapitala u hrvatskoj tranziciji još manje rente koju okreću na tom kapitalu ostave državi.

Prema riječima umirovljenog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu i stručnjaka za porezno pravo Božidara Jelčića, hrvatski porezni sustav jedinstven je u Evropi po neoporezivanju dividendi. "Dividenda se gotovo svugdje oporezuje i teško je proniknuti u razloge zbog čega se Vlada odlučila na izmjene poreznih zakona u tom smjeru. Porezno opterećenje dobiti u nas nije veliko i sasvim je u redu da se dividenda oporezuje, što se između 2001. i 2004. i činilo po stopi od 15 posto. Osobno sam i za oporezivanje kamata", tumači Jelčić.
 
Privlačenje investitora
 
Kada je donesen novi Zakon o porezu na dobit 2004., iz Sanaderove Vlade kao najvažniju novinu istoga isticali su upravo ukidanje poreza na dividendu, tvrdeći kako će to privući strane investitore. No, u prva četiri mjeseca prošle godine strana ulaganja u Hrvatsku čak su bila manja nego u istome razdoblju 2004. Uloženo je 221,3 milijuna dolara, od čega 76 posto u financijskom sektoru; Mađari su, primjerice, uložili 39 milijuna dolara u OTP banku, a Austrijanci su sa 38 milijuna dolara dokapitalizirali Hypo banku. Desetak milijuna uloženo je u hotele, a dva milijuna dolara u prerađivačku industriju.
 
Tako je u 2005. nastavljena navika stranih ulagača stečena u zadnjih petnaest godina; da ulažu gotovo isključivo u financije i trgovinu, dok su izravna ulaganja u industriju sporadične prirode. Taj trend država, eto, nije promijenila ni odricanjem od prihoda na ime poreza na dividendu. Iako je to odricanje na snazi svega godinu i pol dana, Božidar Jelčić smatra da ni u narednim godinama neće biti nekih efekata neoporezivanja dividende na veličinu stranih ulaganja. "Izvjesno je jedino da će se dividenda masovnije isplaćivati nego dosada, što će pojedincima omogućiti da umjesto jahte od deset, kupe onu od dvadeset metara", ironično će Feralov sugovornik.
 
U mandatu bivšeg ministra financija Mate Crkvenca inicirane su 2000. i kasnije izmjene poreznih zakona, dio kojih je bilo i uvođenje poreza na dividendu. Izražavajući uvjerenje da je to bio dobar potez, Crkvenac ga je ovako obrazložio: "Porezna reforma koju smo provodili bazirala se na nalazu da su u Hrvatskoj porezno preopterećeni rad i proizvodnja, a ne kapital. Zato smo uveli progresivne porezne stope na dohodak, sa najvišom od 45 posto. Točno je da smo uveli porez na dividendu, ali ne za pravne osobe, ciljajući na to da će poduzetnici reinvestirati dividendu. Potpuno porezno rasterećenje dividende nema ekonomskog opravdanja."
 
Pogodovanje eliti
 
Crkvenac kaže da su i u njegovom mandatu stizali prijedlozi da se dividenda rastereti poreza zarad stranih ulagača. No, državna administracija, tvrdi bivši SDP-ov ministar, raspolagala je s rezultatima istraživanja koja su ukazivala na to da potencijalni strani ulagači stavljaju porezno opterećenje tek na dvanaesto mjesto ljestvice svojih prioriteta.
 
"Osim toga, smatrali smo da je stopa poreza na dobit od 20 posto dovoljno privlačna za strance, ako njihov interes promatramo sa poreznog stanovišta", dodaje Crkvenac.
 

PORAZNE OLAKŠICE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.