FERAL ISTRAŽUJE:
NA ČIJU JE INICIJATIVU U VRHU TUĐMANOVA HDZ-a INICIRANA PROPAST DIJELA
BANKARSKOG SUSTAVA I PRODAJA NAJVEĆIH HRVATSKIH BANAKA STRANCIMA
DOŽIVOTNA SANACIJA
Vedran MARJANOVIĆ
18. svibnja, 2006.
"Vijeće za nacionalnu sigurnost i druga savjetnička
tijela predsjednika Tuđmana donosila su odluke o sudbini Gradske banke. Dvadeset
banaka i štedionica, među kojima i Gradska banka, nije otišlo u stečaj
ekonomskom, već političkom odlukom", tvrdi stečajni upravitelj osječke
Gradske banke Većeslav Rački. Stoga je upitno, kaže Rački, je li tadašnji guverner
HNB-a Marko Škreb, donoseći odluke o stečajevima, samo izvršavao nečije naloge.
"Samo u Gradskoj banci načinjena je šteta od 1,5 milijardi kuna. Nikome
nije stalo da se to istraži", čudi se Rački, kojega je ovih dana primio i
predsjednik Stjepan Mesić
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Očito po uzoru na objavljene stenograme o podjeli Bosne i
Hercegovine sa Pantovčaka, stečajni upravitelj osječke Gradske banke Većeslav Rački zatražio je ovih dana
objelodanjivanje transkripata o raspravama i odlukama državnog vrha predvođenog
Franjom Tuđmanom o sudbini
bankarskog sustava u Hrvatskoj. Većeslav
Rački, kako je posvjedočio Feralovu novinaru
u utorak, 16. svibnja, zna da su Vijeće za nacionalnu sigurnost (VONS) i još
neka savjetnička tijela tadašnjeg predsjednika Tuđmana donosila odluke o sudbini Gradske banke i sada traži da se
pomoću transkripata sa Pantovčaka utvrdi prava istina na čiji je prijedlog
osječka banka poslana u stečaj, čime je, smatra on, načinjena ogromna šteta
štedišama te banke i cijeloj osječkoj regiji.
"Tvrdim da dvadeset banaka i štedionica, među kojima i Gradska
banka, nije u drugoj polovici devedesetih otišlo u stečaj ekonomskom, već
političkom odlukom. Tadašnji guverner HNB-a Marko Škreb donosio je odluke o stečajevima banaka, ali ni danas ne
znamo da li je Škreb ipak bio tek
izvršitelj nečijeg naloga. Neka se otvore svi arhivi i konačno utvrdi istina",
poručio je Rački, kojeg je u
ponedjeljak, 15. svibnja primio predsjednik Republike Stjepan Mesić. Rački kaže
kako s Mesićem "nije razgovarao
samo o dokumentaciji iz Ureda predsjednika koja bi mogla pomoći utvrđivanju
krivaca za slom dijela bankarskog sustava u Hrvatskoj". Na dotičnom je
sastanku, kaže stečajni upravitelj Gradske banke, više bilo riječi o sjednici Sanaderove Vlade koju će sazvati i voditi
Stjepan Mesić. "Postoji mogućnost
da predsjednik Mesić postavi pred
premijerom i ministrima i pitanje revitalizacije Gradske banke d.d. u stečaju",
oprezno će Rački, iako je poznato da
se aktualni šef države priklanja ideji da se na razvalinama osječke banke
stvori nova banka, okrenuta Slavoniji i poljoprivredi.
Iz krize u stečaj
No, kada je riječ o transkriptima sa Pantovčaka, oni su, kao
i druga dokumentacija Ureda predsjednika iz vremena dok je opsluživao pokojnog Franju Tuđmana, odavno prebačeni u Hrvatski
državni arhiv. S druge strane, neki sudionici sjednica Vijeća za nacionalnu
sigurnost iz 1998. potvrdili su Feralovu novinaru
da je to tijelo raspravljalo o Gradskoj banci i drugim dijelovima tadašnjeg
bankarskog sustava. Jedan od naših sugovornika, koji je htio ostati anoniman,
ovako evocira, prema njegovu mišljenju, najvažniju sjednicu VONS-a kada je
riječ o slomu dijela banaka, održanu u prvoj polovici 1998: "Ljudi iz
Hrvatske narodne banke iznijeli su nam informaciju koje su banke prema njihovim
računicama rizične, pri čemu nije spomenuta samo Gradska banka. Sigurno je da
VONS nikoga nije slao u stečaj, ali je činjenica da su te banke kasnije otišle
u stečaj i likvidaciju. Postojala je jedna grupa ljudi u HNB-u, na čelu sa
tadašnjim guvernerom, koja je taj problem rješavala neovisno od VONS-a, pa
rekao bih i od političkog vrha u najužem smislu."
Pavao Miljavac,
jedan od članova VONS-a iz tog vremena, ne
sjeća se sjednice o kojoj govori neimenovani sugovornik Ferala,
ali tvrdi da je bankarski sustav bio česta tema sesija državnog vrha pokraj
vladavine Tuđmanovog HDZ-a. Miljavac podsjeća da je 1998. bankarski
sustav upao u krizu, pa su, otkriva, na sjednice VONS-a često bili pozivani
predstavnici Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.
"Najviše se raspravljalo o sudbini velikih banaka. HNB
i Ministarstvo financija, ali i neki ljudi iz Ureda predsjednika Republike,
gurali su ideju da se nakon sanacije, naše najveće banke prodaju velikim
stranim bankama. Manje domaće banke i njihovi problemi spominjani su rubno i,
koliko se ja sjećam, nije vezano specijalno za njih donešena nikakva konkretna
odluka", ispripovijedao je Miljavac
Feralovu novinaru.
Političke odluke
Budući da je kao tadašnji ministar obrane i načelnik Glavnog
stožera Hrvatske vojske bio i članom Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost
(SONS), Miljavac otkriva kako je i
to tijelo imalo posla sa zbivanjima u i oko bankarskog sustava. Nekima u bivšem
SONS-u, pojašnjava, zapelo je za oko zalaganje pojedinih visokih državnih
dužnosnika za prodaju domaćih stranim bankama.
DOŽIVOTNA SANACIJA
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|