Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
1. lipnja, 2006.

HRVATSKO ZDRAVSTVO: ZBOG IZOSTANKA STVARNE REFORME PORAST ĆE BROJ SUDSKIH TUŽBI PACIJENATA PROTIV LIJEČNIKA

OPERACIJSKA SUDNICA
Karmen LONČAREK
1. lipnja, 2006.

Iako se čini da se sudskim tužbama protiv liječnika osigurava pravda za oštećene pacijente, istina je upravo suprotna. Od svakog dolara odštete u SAD-u, 40 centi dobiva pacijent, a 60 centi dobivaju pravni sustav i odvjetnici. Na sud dospijeva samo mali broj slučajeva, obično upečatljivih za laičku porotu, i za koje su odvjetnici sigurni da će lako postići unosnu pobjedu ili nagodbu. Istovremeno, ogroman broj pacijenata svake godine strada od medicinske pogreške, a da ne dobiju nikakvu naknadu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

operacija_200.jpgU nedavnom tekstu o zdravstvenoj reformi iznijeto je predviđanje da će razvoj domaćeg zdravstva zbog izostanka stvarne reforme najvjerojatnije skrenuti dijelom i prema defenzivnoj medicini, te da će porasti broj sudskih tužbi pacijenata protiv liječnika. To predviđanje nije plod gledanja u staklenu kuglu niti napornog umovanja, već jednostavnog praćenja razvoja zdravstvenih sustava u zemljama naprednijim od naše. Najzorniji primjer pruža zdravstvo SAD-a, i to ne samo zbog teške zdravstvene krize uzrokovane visokim odštetama pacijentima i neumjerenim porastom troškova osiguranja liječnika protiv tužbi pacijenata, već i obilne stručne literature koja prati taj problem.

Najprije valja pojasniti pojam defenzivne medicine. Defenzivnu medicinu čine svi medicinski postupci kojima je cilj izbjeći mogućnost kasnije tužbe za nesavjestan liječnički rad (engl. malpractice). Defenzivna medicina više se rukovodi nastojanjem da se izbjegne tužba, a manje dobrobiti pacijenta. Liječnici koji prakticiraju defenzivnu medicinu izbjegavaju visoko rizične pacijente i postupke, te čine pretrage, postupke i posjete s prvenstvenim (ali ne nužno i jedinim) ciljem da smanje rizik tužbe pacijenata. Time rastu troškovi zdravstvene skrbi, a pacijenti se izlažu nepotrebnim rizicima.
 
Igra na sigurno
 
Defenzivna medicina nije uzela maha samo u SAD-u, već i u Evropi, a korijeni joj sežu do sredine 19. stoljeća, kad su podignute prve sudske tužbe zbog nesavjesnog liječenja. Jedan od najuglednijih svjetskih medicinskih časopisa, British Medical Journal, još je 1995. godine objavio podatak da čak 98 posto liječnika opće medicine u Velikoj Britaniji prakticira defenzivnu medicinu (BMJ 1995;310:27-29).
 
Rezultati istraživanja koje je 2002. objavila američka vladina agencija Department of Health and Human Services pokazali su da strah od tužbi za nesavjestan rad veoma utječe na način rada liječnika: čak 79 posto liječnika zahtijeva više pretraga negoli što bi naručivali kad bi se rukovodili samo profesionalnom prosudbom što je medicinski neophodno; 74 posto liječnika upućuje pacijente specijalistima češće negoli je medicinski neophodno; 51 posto liječnika preporučuje potvrđivanje dijagnoza invazivnim postupcima (primjerice, biopsijama) češće negoli je medicinski neophodno; 41 posto liječnika propisuje pacijentima više lijekova (primjerice, antibiotika) negoli im nalaže njihova profesionalna prosudba; 76 posto liječnika zabrinuto je da će sudska tužba narušiti njihovu sposobnost da pacijentima pružaju kvalitetnu zdravstvenu skrb.
 
Jedno još svježije istraživanje objavljeno lani u svjetski priznatom časopisu Journal of American Medical Association, pokazalo je da je u specijalizacijama gdje je opasnost od tužbi pacijenata izrazito visoka - a to su hitna medicina, opća, ortopedska i neurokirurgija, ginekologija i porodništvo, te radiologija - utjecaj straha od tužbi na stručni rad liječnika još i veći: čak 93 posto njih prakticira defenzivnu medicinu, a 42 posto priznaje da više ne rade medicinske postupke u kojima su komplikacije češće, te da izbjegavaju liječiti pacijente sa složenim zdravstvenim problemima ili za koje im se čini da su skloni tuženju (JAMA 2005;293:2609-2617). Jasna je posljedica takve prakse: upravo najteži pacijenti najteže dobivaju potrebnu medicinsku skrb.
 
Valja naglasiti još jedan nalaz ovog istraživanja: uzrok odustajanju od postupaka sa češćim komplikacijama nije samo strah liječnika od tužbe, već i to što ne mogu naći osiguranje od tužbe za nesavjestan rad po razumnim i pristupačnim cijenama. Koliko je to teško, najbolje pokazuje podatak da je trošak premija liječničkog osiguranja od 1976. do 2000. godine u SAD-u porastao za 505 posto. Danas se radi o sumi od 6,3 milijarde dolara godišnje, ne računajući milijarde dolara koje na osiguranje troše bolnice i druge zdravstvene ustanove. Porasli su i prosječni iznosi odšteta u SAD-u: od 110 tisuća dolara 1987. godine do 250 tisuća dolara 1999. godine.
 
Zbog defenzivne medicine također su ugroženi i prevencija i rano otkrivanje bolesti. Jedno svježe istraživanje (Radiology 2005;236:37-46) provedeno među američkim radiolozima koji rade mamografije pokazalo je da je više od polovice njih bilo optuženo za nesavjesni rad, svaki sedmi bio je optužen zbog nesavjesnog rada u vezi mamografije, svaki treći razmišlja da zbog opasnosti od tužbe sasvim prestane raditi mamografije, a svaki drugi priznaje da šalje pacijentice na biopsiju češće negoli je medicinski opravdano.

OPERACIJSKA SUDNICA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1080_150.jpg