PLAN BEZ PROGRAMA
Vedran MARJANOVIĆ
1. lipnja, 2006.

"Strateški okvir razvoja 2006.-2013." HDZ-ove Vlade optimistički predviđa smanjenje stope nezaposlenosti sa sadašnjih 13,9 na manje od 10 posto do 2010., ali nigdje ne navodi gdje će se otvoriti radna mjesta i na koji način. "Strateškom okviru nedostaju konkretne gospodarske mjere, vrijeme i troškovi njihova provođenja. Nema jasnih planova razvoja. Točno je da samo ime dokumenta kaže kako nije riječ o strategiji, već o njezinom okviru. Ali, i dalje čekamo odgovor Vlade na pitanje što slijedi iz ovakvog okvira", kaže dr. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Svega desetak dana nakon što je promoviran, Vladin dokument pod nazivom "Strateški okvir razvoja 2006.-2013." pao je u posvemašnju anonimnost, s velikim izgledima da tamo i ostane. Eho koju je najnovija strategija razvoja države izazvala u hrvatskoj javnosti bio je dnevnog karaktera i u svakom smislu zanemariv, čemu je kumovao sam sadržaj "Strateškog okvira", ali i očevidna zasićenost takvim sadržajima od strane onih kojima su namijenjene, poput poslodavaca, sindikata i znanstvenika.

Doduše, nakon neproglašenog napuštanja "Strategije razvitka  Hrvatska u 21. stoljeću" koju je donijela koalicijska vlast, nije manjkalo interesa za ono što će Sanaderova Vlada ponuditi u zamjenu. Tim više što su sa raznih strana stizale pritužbe da je uzrok većine mrtvouzica nacionalne ekonomije nedostatak dugoročnijeg plana razvoja i uloge koju u tome ima država, na što je iz HDZ-a odvraćano kako se na razvojnim planovima radi u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju kojim upravlja Martina Dalić. Iz tog ureda, na koncu, sredinom svibnja ove godine u javnost je pripušten "Strateški okvir razvoja 2006.-2013." koji jedan od njegovih službenih ocjenjivača, dr. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, za Feral naziva "visoko općenitim 'papirom' oko kojeg se nije teško suglasiti".
 
Pitanje bez odgovora
 
"Nedostaju konkretne gospodarske mjere, vrijeme i troškovi njihova provođenja. Nema jasnih planova razvoja sa nositeljima njihove provedbe unutar i izvan državne administracije. Točno je da samo ime dokumenta kaže kako nije riječ o strategiji, već o njezinom okviru, ali je isto tako očito da okvir nije teško definirati, već je ključno pitanje onoga što iz njega slijedi. Odgovor Vlade na to pitanje i dalje čekamo", pojašnjava dr. Lovrinčević.
 
Od ukupno 76 stranica teksta, "Strateški okvir" na svega se desetak stranica bavi reformama javne uprave, pravosuđa te mjerama države u privredi i javnim financijama koje je potrebno poduzeti kako bi se ostvario glavni cilj zataknut u Vladinoj strategiji – dostizanje stope rasta BDP-a od 7 posto u narednih pet godina. U okviru, naravno, Europske Unije. No, pritom se naznačava kako će se uz "Okvir" tek donijeti i zasebni dokumenti za kontrolu da li se i ono malo općenito naznačenih provedbenih mjera provodi i s kakvim učinkom.
 
Zadaće za državnu administraciju i sudstvo koje se nabrajaju u provedbenom dijelu "Okvira" kao da su preuzete iz političkih ekspozea predsjednika države ili pak premijera; pojednostavljivanje poreznog sustava, odlučno provođenje reformi, smanjivanje potrošnje javnog sektora i državnih potpora privredi, fiskalna decentralizacija, razvijanje društva znanja, skraćivanje vremena trajanja sudskih procesa, jačanje institucionalnog kapaciteta Agencije za zaštitu državnog natjecanja itd. Kad se, primjerice, iznosi procjena da će stopa nezaposlenosti sa sadašnjih 13,9 biti do 2010. spuštena ispod 10 posto, ne navodi se gdje će se otvoriti radna mjesta i na koji način. Slično tome, ogromne regionalne razlike u životnom standardu i BDP-u po stanovniku autori "Strateškog okvira" samo naznačuju, kao i potrebu njihova smanjivanja, ali bez navođenja ijedne konkretne mjere i pomagala.
 
Općenite natuknice
 
Ne čudi, s obzirom na navedeno, da se u javnosti od detaljnijih dijelova "Strateškog okvira" najviše barata uvođenjem obavezne srednje škole i privatizacijom Croatia osiguranja do kraja 2006. Takvim detaljima valja pribrojiti pomalo iznenađujuće prijedloge Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju da se sa uvođenjem eura kao valute ne treba čekati, da je izdvajanja iz plaća za drugi mirovinski stup potrebno povećati na pet posto tzv. bruto plaće te da uspješne stečajne upravitelje treba posebno nagrađivati.
 
No, neki od onih kojima je Vlada poslala najnoviju državnu strategiju zatraživši "sugestije i komentare", smatraju kako rečeni dokument ni na razini općenitih razvojnih prioriteta ne drži vodu. Jedan od njih je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. "'Strateški okvir' ne nudi odgovor na pitanje što nam je činiti ako ne uđemo u Europsku Uniju u narednih nekoliko godina. Čak i u dijelu koji govori o povlačenju sredstava iz Unije, nema podataka o kolikom novcu se radi, za što će se trošiti.

PLAN BEZ PROGRAMA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.