Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
1. lipnja, 2006.

ZAŠTO KASNI DONOŠENJE ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI, KOJIM BI SE HRVATSKOJ SIROTINJI NA SUDOVIMA OMOGUĆILO HRVANJE SA BOGATIJIM "STRANKAMA"

SIROTINJA NA ČEKANJU
Vedran MARJANOVIĆ
1. lipnja, 2006.

"Osobna pravna sigurnost spada u temeljna ljudska prava i država je dužna osigurati da se ona ostvaruju i kroz mehanizam besplatne pravne pomoći. O tome valja donijeti zakon što prije", kaže za Feral potpredsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Vilim Herman. No, najavljeni prijedlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, prema riječima tajnice saborskog Odbora za pravosuđe Irene Jukice, još nije stigao u saborsku proceduru. Budući da se pretpostavlja kako bi godišnji proračunski iznos za pravnu pomoć iznosio najmanje desetak milijuna eura, pojavila su se tumačenja kako donošenje zakona kasni upravo zbog novca koji bi trebalo osigurati za njegovo provođenje

< > | cijeli članak | verzija za tisak

sud_split_120.jpgSredinom prošle godine najavljeno je donošenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kao još jedan oblik samopoliranja aktualne Vlade socijalnom osjetljivošću. Međutim, s donošenjem zakona negdje se zapelo, pa su oni koji nemaju novaca za odvjetnika i dalje prepušteni milostivosti Hrvatske odvjetničke komore i svakog odvjetnika pojedinačno, što je kao jedan od viđenijih problema hrvatskih građana istaknuto i u Izvješću pučkog pravobranitelja za 2005. godinu.

Besplatnu pravnu pomoć od Hrvatske odvjetničke komore onaj tko je zatraži može dobiti ukoliko ispunjava četiri uvjeta: hrvatsko državljanstvo, potvrdu o tome da nije porezno evidentiran ili da ima izuzetno mala primanja te da je predmet spora vezan uz socijalna prava. Riječ je o prilično restriktivnim kriterijima, jer kako kaže potpredsjednik saborskog Odbora za pravosuđe i profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku Vilim Herman, u Hrvatskoj blizu milijun stanovnika živi na rubu siromaštva.
 
Odbijene molbe
 
"Osobna pravna sigurnost spada u temeljna ljudska prava i država je dužna osigurati da se ona ostvaruju i kroz mehanizam besplatne pravne pomoći. O tome valja donijeti zakon što prije, a od Odvjetničke komore ne može se očekivati da pokaže nešto više od onoga što je pokazala - dobre volje i osjećaja za odgovornost", poručio je Herman Feralovu novinaru.
 
Prema nekim procjenama, godišnje tristotinjak građana dobije besplatnog odvjetnika od HOK-a. Te sreće nisu bili neki koji su se lani obratili Uredu pučkog pravobranitelja. U izvještaju te državne institucije za 2005. navodi se kako su Uredu stizale pritužbe građana da su gubili sporove koje bi zacijelo dobili da su mogli platiti odvjetnika. Dio građana, kako također stoji u Malčićevu izvještaju, žali se da je od Hrvatske odvjetničke komore odbijen kada je zatražio besplatnu pravnu pomoć.
 
Pritom se navodi kako je HOK u jednom slučaju uskratio zatraženog besplatnog odvjetnika pješaku optuženom za počinjenje štete u prometu, s obrazloženjem da se besplatna pravna pomoć ne pruža u parnicama radi naknade štete. Na koncu dijela Izvještaja što se bavi pritužbama građana na sudstvo, postavlja se pitanje što se čeka sa donošenjem Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći.
 
Dotični zakonski prijedlog, prema riječima tajnice saborskog Odbora za pravosuđe Irene Jukice, još nije stigao u saborsku proceduru. Što se s njim događa pokušali smo doznati u Ministarstvu pravosuđa, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili željenu informaciju, zatraženu početkom ovog tjedna.
 
U lipnju ove godine u javnosti se pojavio dokument pod nazivom Završna verzija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, zatim je i citiran od dijela medija, bez potvrde ili demantija iz Ministarstva pravosuđa. Sudeći prema sadržaju te verzije zakona, svi građani imali bi pravo na besplatnu pravo na pristup općim pravnim informacijama te na dobivanje početnog besplatnog pravnog savjeta. Za usluge besplatnog daljnjeg pravnog savjetovanja, zastupanja na sudovima i drugih oblika pravne pomoći, građani bi na nadležnim mjestima u državnoj upravi podnosili zahtjeve. U slučaju pozitivnog rješenja dobili bi uputnicu koja ih, međutim, ne bi oslobađala plaćanja sudskih troškova ili odvjetnika, već bi iz Državnog proračuna dobili novčanu pomoć.
 
Odvjetnički lobi
 
Ako je suditi po istome izvoru, "imovinski cenzus" za ostvarivanje pomoći iz proračuna zahvatio bi dosta široko. Pomoć bi mogli ostvariti svi oni koji nisu zaposleni, a vrijednost nekretnine – pri čemu se ne misli na onu u kojoj žive - i ušteđevine kojom raspolažu, ne prelazi vrijednost 20 minimalnih plaća u državi. Pomoć iz proračuna za plaćanje sudskih troškova dobivali bi i zaposleni čiji mjesečni prihod i prihod članova njihove obitelji ne prelazi iznos prosječne plaće u državi.
 

SIROTINJA NA ČEKANJU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1080_150.jpg