ZAŠTO KASNI DONOŠENJE ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI, KOJIM
BI SE HRVATSKOJ SIROTINJI NA SUDOVIMA OMOGUĆILO HRVANJE SA BOGATIJIM "STRANKAMA"
SIROTINJA NA ČEKANJU
Vedran MARJANOVIĆ
1. lipnja, 2006.
"Osobna pravna sigurnost spada u temeljna
ljudska prava i država je dužna osigurati da se ona ostvaruju i kroz mehanizam
besplatne pravne pomoći. O tome valja donijeti zakon što prije", kaže za Feral potpredsjednik saborskog Odbora za
pravosuđe Vilim Herman. No, najavljeni prijedlog Zakona o besplatnoj pravnoj
pomoći, prema riječima tajnice saborskog Odbora za pravosuđe Irene Jukice, još
nije stigao u saborsku proceduru. Budući da se pretpostavlja kako bi godišnji proračunski
iznos za pravnu pomoć iznosio najmanje desetak milijuna eura, pojavila su se tumačenja
kako donošenje zakona kasni upravo zbog novca koji bi trebalo osigurati za njegovo
provođenje
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Sredinom prošle godine najavljeno je donošenje Zakona o besplatnoj
pravnoj pomoći, kao još jedan oblik samopoliranja aktualne Vlade socijalnom
osjetljivošću. Međutim, s donošenjem zakona negdje se zapelo, pa su oni koji
nemaju novaca za odvjetnika i dalje prepušteni milostivosti Hrvatske
odvjetničke komore i svakog odvjetnika pojedinačno, što je kao jedan od
viđenijih problema hrvatskih građana istaknuto i u Izvješću pučkog pravobranitelja
za 2005. godinu.
Besplatnu pravnu pomoć od Hrvatske odvjetničke komore onaj
tko je zatraži može dobiti ukoliko ispunjava četiri uvjeta: hrvatsko
državljanstvo, potvrdu o tome da nije porezno evidentiran ili da ima izuzetno
mala primanja te da je predmet spora vezan uz socijalna prava. Riječ je o
prilično restriktivnim kriterijima, jer kako kaže potpredsjednik saborskog
Odbora za pravosuđe i profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku Vilim Herman, u Hrvatskoj blizu milijun
stanovnika živi na rubu siromaštva.
Odbijene molbe
"Osobna pravna sigurnost spada u temeljna ljudska prava
i država je dužna osigurati da se ona ostvaruju i kroz mehanizam besplatne
pravne pomoći. O tome valja donijeti zakon što prije, a od Odvjetničke komore
ne može se očekivati da pokaže nešto više od onoga što je pokazala - dobre
volje i osjećaja za odgovornost", poručio je Herman Feralovu
novinaru.
Prema nekim procjenama, godišnje tristotinjak građana dobije
besplatnog odvjetnika od HOK-a. Te sreće nisu bili neki koji su se lani obratili
Uredu pučkog pravobranitelja. U izvještaju te državne institucije za 2005. navodi
se kako su Uredu stizale pritužbe građana da su gubili sporove koje bi zacijelo
dobili da su mogli platiti odvjetnika. Dio građana, kako također stoji u Malčićevu izvještaju, žali se da je od
Hrvatske odvjetničke komore odbijen kada je zatražio besplatnu pravnu pomoć.
Pritom se navodi kako je HOK u jednom slučaju uskratio zatraženog
besplatnog odvjetnika pješaku optuženom za počinjenje štete u prometu, s
obrazloženjem da se besplatna pravna pomoć ne pruža u parnicama radi naknade
štete. Na koncu dijela Izvještaja što se bavi pritužbama građana na sudstvo,
postavlja se pitanje što se čeka sa donošenjem Zakonom o besplatnoj pravnoj
pomoći.
Dotični zakonski prijedlog, prema riječima tajnice saborskog
Odbora za pravosuđe Irene Jukice,
još nije stigao u saborsku proceduru. Što se s njim događa pokušali smo doznati
u Ministarstvu pravosuđa, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili željenu
informaciju, zatraženu početkom ovog tjedna.
U lipnju ove godine u javnosti se pojavio dokument pod nazivom
Završna verzija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, zatim je i citiran od
dijela medija, bez potvrde ili demantija iz Ministarstva pravosuđa. Sudeći
prema sadržaju te verzije zakona, svi građani imali bi pravo na besplatnu pravo
na pristup općim pravnim informacijama te na dobivanje početnog besplatnog
pravnog savjeta. Za usluge besplatnog daljnjeg pravnog savjetovanja, zastupanja
na sudovima i drugih oblika pravne pomoći, građani bi na nadležnim mjestima u
državnoj upravi podnosili zahtjeve. U slučaju pozitivnog rješenja dobili bi
uputnicu koja ih, međutim, ne bi oslobađala plaćanja sudskih troškova ili odvjetnika,
već bi iz Državnog proračuna dobili novčanu pomoć.
Odvjetnički lobi
Ako je suditi po istome izvoru, "imovinski cenzus"
za ostvarivanje pomoći iz proračuna zahvatio bi dosta široko. Pomoć bi mogli
ostvariti svi oni koji nisu zaposleni, a vrijednost nekretnine – pri čemu se ne
misli na onu u kojoj žive - i ušteđevine kojom raspolažu, ne prelazi vrijednost
20 minimalnih plaća u državi. Pomoć iz proračuna za plaćanje sudskih troškova
dobivali bi i zaposleni čiji mjesečni prihod i prihod članova njihove obitelji
ne prelazi iznos prosječne plaće u državi.
SIROTINJA NA ČEKANJU
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|