ASFALT BEZ MILOSTI
Luko BRAILO
8. lipnja, 2006.

"S jedanaest izvorišta pitke vode, špiljama, rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, područje Rijeke dubrovačke predstavlja prostor od međunarodnog značenja prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. Možete li u tako osjetljivom prostoru zamisliti brzu cestu s četiri prometna traka, 2,5 kilometara tunela, 800 metara vijadukata i sličnim objektima. Trasa te ceste se na području Rijeke dubrovačke preklapa sa sanitarnom zonom prve kategorije crpilišta pitke vode", upozoravaju konavoski ekolozi Luko Piplica i Đuro Capor

< > | cijeli članak | verzija za tisak

- Bojimo se užasnih posljedica koje može izazvati predložena gradnja brze ceste od Osojnika do Debeloga brijega. Radi se o štetnom projektu koji je u suprotnosti s proklamacijama o održivom razvoju i zaštiti okoliša, osobito u priobalnom području kakvo su Rijeka dubrovačka, Župa dubrovačka i Konavle - kažu za Feral mladi konavoski ekolozi i članovi tamošnjih udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine Luko Piplica i Đuro Capor, inače profesori likovne kulture i povijesti u dubrovačkoj Gimnaziji.

Prije dva mjeseca zajedno s kolegama iz još šest dubrovačkih i župskih udruga sličnog profila javno su se suprotstavili namjeravanoj gradnji spomenute prometnice. Ovog je tjedna, nakon izostanka odgovora "od nadležnih", Đuro Capor počeo s prikupljanjem potpisa za peticiju koja će biti upućena Vladi RH, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i općini Konavle, kako bi se uoči skorog razmatranja Ekostudije o utjecaju na okoliš trase još jednom razmotrile koristi i štete od ulaganja dosad procijenjenog na više od 500 milijuna dolara!
 
Dakle, Osojnik je ulaz u Dubrovnik s buduće autoceste od Ploča (koja će do juga Hrvatske u najoptimističnijim varijantama stići oko 2012. godine), dok je Debeli brijeg, odnosno područje Karasovića u Konavlima, zadnja točka brze prometnice koja bi trebala ići do granice s Crnom Gorom. Gradnja te ceste od četrdesetak kilometara s četiri prometna traka (što je u rangu autoceste) podijeljena je na dionice od Osojnika do Brgata, zatim od Brgata do Zračne luke "Dubrovnik" u Čilipima, te odatle do Karasovića/Debelog brijega. Prema planovima Hrvatskih cesta (HC) najprije bi se trebao graditi "sektor" od Brgata do ZL Dubrovnik, zatim od Osojnika do Brgata, te od ZL-a do granice s Crnom Gorom. No, da bi tako zamišljena brza cesta mogla biti i izgrađena, potrebno je da njezina trasa prođe vrlo teškim terenom, što će i prema stručnim procjenama predstavljati strašno skup i iznimno složen zahvat na područjima Rijeke i Župe dubrovačke te Konavala koja su, kako je poznato, konfiguracijski izrazito uska, ako ne i najuži dijelovi kopna u Hrvatskoj.
 
Novi atak
 
- Nije jasno kako se prometnica tolikih gabarita može planirati na izrazito uskom području, ako istodobno u zaleđu Dubrovnika već postoji planirana trasa koridora za buduću Jadransko-jonsku autocestu. Ovim se planom HC-a otvara novi prometni koridor kroz pitomi i očuvani mediteranski krajolik, posebno u Konavlima na čijem području već postoje tri županijske i jedna državna cesta (Jadranska magistrala, op. a.), pa je novi atak na prostor neprihvatljiv - kaže Luko Piplica.
 
S kolegom Caporom objašnjava da, primjerice, područje Rijeke dubrovačke (dionica od Osojnika do Brgata, op. a.) predstavlja fjord omeđen planinskim lancem, i da je to "izuzetno složeni krški ekosustav" koji, usput, ima i "status zaštićenog krajolika".
 
S jedanaest izvorišta pitke vode, špiljama, rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, područje Rijeke dubrovačke predstavlja prostor od međunarodnog značenja prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode. "Možete li u tako osjetljivom prostoru zamisliti brzu cestu s četiri prometna traka, 2,5 kilometara tunela, 800 metara vijadukata i sličnim objektima. Trasa te ceste se na području Rijeke dubrovačke, preklapa sa sanitarnom zonom prve kategorije crpilišta pitke vode, a treba li napominjati što i koliko za dubrovačko područje predstavlja izvor Omble na tom  prostoru", pitaju se Feralovi sugovornici. Dodaju kako je teško vjerovati da su planeri takvu cestu "ucrtali" na području guste naseljenosti, odnosno "iznad glava" desetaka tisuća stanovnika Rijeke dubrovačke koja će žiteljima tih krajeva donijeti trajnu buku s tranzitnim prometom iz Crne Gore, Albanije...
 
I na prostoru Župe dubrovačke trasa brze ceste prolazi neposredno iznad naseljenih mjesta poput Postranja, Zavrelja, Solina i Plata, a zbog svojih gabarita i položaja ugrožava čak 17 izvorišta pitke vode, od kojih su dva ("Vrelo" i "Robinzon") u sustavu lokalne vodoopskrbe. Nadalje, planirana trasa uništava i velike poljoprivredne površine maslinika i vinograda (osobito uokolo Brgata), devastira krajolik. Smanjuje kvalitetu života zbog buke, a ne pridonosi boljem prometnom povezivanju Župe s Dubrovnikom ili Zračnom lukom u Čilipima.
 

ASFALT BEZ MILOSTI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.