UČI LI ITKO FRANCUSKI?
Vedran MARJANOVIĆ
8. lipnja, 2006.

Evropska komisija zauzela je stav kako je hrvatsko radno zakonodavstvo rigidno po pitanju zaštite radnika od otpuštanja i otvaranja novih radnih mjesta, zbog čega je sindikalistima iz Vlade najavljeno da je samo pitanje vremena kada će se ići u nove restrikcije radnih prava. No, kako kaže Zdenko Mučnjak, dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata, sindikati su Vladi poručili kako će se suprotstaviti izmjenama Zakona o radu koje smjeraju na lakše uvjete otpuštanja i forsiranje ugovaranja rada na određeno vrijeme. Iako sve podsjeća na poznati francuski scenarij, Vlada ne mora strahovati od uspavane studentske populacije

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U ponedjeljak, 5. lipnja na sastanku u Banskim dvorima Vladini predstavnici poručili su sindikalnim čelnicima kako je samo pitanje vremena kada će se ići u nove promjene Zakona o radu i to, kako je Feralu potvrdilo više sudionika sastanka, po diktatu Evropske Unije. Državna tajnica za rad u Ministarstvu gospodarstva Vera Babić informirala je sindikaliste kako je tokom "screeninga" u pregovorima o punopravnom članstvu Hrvatske u EU-u, Evropska komisija zauzela stav da je hrvatsko radno zakonodavstvo rigidno po pitanju zaštite radnika od otpuštanja i otvaranja novih radnih mjesta, iz čega je razvidan smjer u kojem će ići izmjene Zakona o radu.

"Realno je da će Vlada ići u ono što poslodavci i stručnjaci zovu tzv. deregulacijom radnog zakonodavstva, odnosno izuzimanjem čitavog niza pitanja iz Zakona o radu u posebne zakone i pravilnike", procjenjuje dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak, jedan od sudionika spomenute sesije u Banskim dvorima, čiji sukus Feral prvi objavljuje. Mučnjak otkriva da je Veri Babić poručeno kako će se sindikati suprotstaviti izmjenama Zakona o radu koje smjeraju na lakše uvjete otpuštanja i forsiranje ugovaranja rada na određeno vrijeme nauštrb zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Od Vlade će, kaže dopredsjednik HUS-a, biti za početak zatraženo da predstavi analizu na osnovi koje je Evropska komisija zaključila kako je aktualni zakon nenaklonjen otvaranju novih radnih mjesta i onome što se obično naziva "mobilnošću radne snage".
 
Francuski scenarij
 
Sve skupa sliči na scenarij iz Francuske; tamošnja je Vlada, također pod izlikom da je postojeće radno zakonodavstvo prepreka restrukturiranju privrede i otvaranju novih radnih mjesta u sektorima gdje za to postoji potreba, donijela dva famozna zakona o ugovorima za novo, odnosno prvo zapošljavanje. Promjene inicirane od Vlade premijera Dominiquea de Villepina kanile su, među ostalim, otvoriti put poslodavcima da zaposlene mlađe od 26 godina tokom prve dvije godine njihova rada otpuštaju bez obrazloženja i dotadašnjih materijalnih nadoknada. Što se poslije događalo dobro je poznato – studenti i radnici Francuske ustali su protiv dotičnih zakona i Vlada je bila prisiljena povući zamišljene izmjene Zakona o prvom zaposlenju.
 
Nema, međutim, nikakve bojazni kako bi se nešto slično događanju francuskih radnika i studenata moglo ponoviti u Hrvatskoj, budući je promjene koje su prokušane u Francuskoj, ovdašnja državna administracija provela, jednim dijelom još 1996., a gotovo u potpunosti 2003., izmjenama Zakona o radu. Novinama od prije tri godine otvoren je put prema masovnom ugovaranju rada na određeno vrijeme, što poslodavcu omogućuje da tako unajmljenog radnika otpusti kad i kako hoće, bez otpremnine i otkaznog roka. Analitičari tržišta rada procjenjuju kako se više od 80 posto novozaposlenih u Hrvatskoj uzima na određeno vrijeme.
 
"Da stvar bude gora, poslodavci nisu previše informirani o tome da za njih nema više neke velike razlike između uvjeta koje moraju ispuniti po ugovoru na određeno vrijeme i ugovora koji s radnikom sklope na neodređeno vrijeme pa ga otpuste u roku dvije godine od zaposlenja. Ta razlika gotovo da je izbrisana i za poslodavca oba ugovora predstavljaju isti trošak", napominje Zdenko Mučnjak, dodajući kako je averzija poslodavaca prema vezanju radnika na dulji rok tolika da previđaju druge pogodnosti koje su mu dale posljednjim izmjenama Zakona o radu. Takva praksa, prema riječima Feralova sugovornika, posljedica je činjenice kako veliki broj poslodavaca nema nikoga u pravnoj službi ili poduzeću uopće tko se bavi radnim pravom. Zbog toga čak i jedna INA masovno gubi sporove sa svojim radnicima zbog previda koja napravi u reguliranju ili ispunjavanju radničkih prava, a HEP je prije godinu i pol izgubio spor vrijedan tristotinjak milijuna kuna sa svojim sindikatima zbog nezakonitog raskidanja kolektivnog ugovora.
 
Atipični ugovori
 
Silina kojom se radno zakonodavstvo u nas, kako se to već u žargonu kaže, "liberalizira", nije u skladu s podatkom kako strani poslodavci, prema anketi koju je provelo Nacionalno vijeće za konkurentnost, radno zakonodavstvo stavljaju tek na deveto mjesto najznačajnijih prepreka za poslovanje. Ispred su, ovim redoslijedom, neefikasna javna uprava, korupcija, izvori financiranja, obrazovanost radne snage, doprinosi, porezi, radna etika i infrastruktura.

UČI LI ITKO FRANCUSKI?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.