NASILJE KAO SUDBINA
Tena ERCEG
28. lipnja, 2006.

UN je prije dva tjedna osnovao kontaktnu skupinu koja bi sada trebala arbitrirati u pregovorima između privremene vlade i islamskih pobunjenika. Istodobno, stručnjaci konstantno upozoravaju da u Somaliji, zbog izostanka pomoći međunarodne zajednice u ekonomskom razvoju i uspostavi funkcionirajuće vlade, generacije djece odrastaju u atmosferi nasilja, u kojemu i sami sudjeluju kao vojnici. S obzirom na to, i rasvjetljavanje ubojstva Martina Adlera po svemu će sudeći ostati samo na obećanju privremene vlade

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Švedski snimatelj slobodnjak Martin Adler prošlog je tjedna ubijen u demonstracijama u glavnom somalijskom gradu Mogadišuu. Svrha prosvjeda bila je da se podrži mirovni sporazum koji je dan prije ubojstva Adlera potpisan u Sudanu i kojim su se privremena somalijska vlada i Savez islamskih sudova formalno pristali međusobno priznati i prestati s nasiljem. No, razlog prosvjeda bio je i da se privremenoj somalijskoj vladi pokaže da oni koji podupiru Savez islamskih sudova – islamističku skupinu koja, po svemu sudeći, želi Somaliju pretvoriti u šerijatski uređenu državu, i koja je prije nekoliko tjedana praktički preuzela kontrolu nad gotovo cijelom zemljom – ne žele međunarodne mirovne snage u svojoj zemlji. Njih, međutim, želi privremena vlada, a kao što neslaganje oko ovog temeljnog pitanja pokazuje ispraznost nedavno dogovorenog mirovnog sporazuma, tako i ubojstvo fotografa Adlera pokazuje da je uspostava mira i reda u Mogadišuu, jednom od najopasnijih gradova na svijetu, itekako daleko od istine.

Katastrofalna situacija
 
Četrdeset sedmogodišnjem Martinu Adleru ovo nije bio prvi put da boravi u Somaliji. Tamo se ponovno zatekao nakon što su tu zemlju strani novinari neko vrijeme zaobilazili zbog katastrofalne sigurnosne situacije, da bi se neki od njih vratili upravo na poziv vođe Saveza islamskih sudova Sharifa Šeika Ahmeda, da dođu i uvjere se kako je grad siguran. Iskusni i nagrađivani Adler, koji je brojna ratišta, od Ruande, Čečenije, Sijera Leonea do Iraka i Afganistana, obišao u vrijeme najžešćih borbi, tako je ubijen dok je snimao civile na mirovnim demonstracijama, metkom u leđa iz velike blizine, naravno, od nepoznatog napadača.
 
Somalija je privremenu vladu dobila tek 2004. godine, a prethodnih je 13 godina u zemlji vladala anarhija. U pregovorima koji su održani u susjednoj Keniji prije dvije godine za predsjednika je izabran Abdullahi Yusuf, a za premijera Ali Mohamed Ghedi. Vlada je, međutim, uspjela uspostaviti kontrolu samo nad malim dijelom teritorija oko grada Baidoa, od Mogadišua udaljenog 250 kilometara, iz kojeg se vlada praktički ni ne miče. Premda je podupiru i međunarodna zajednica i većina susjeda, ona je previše slaba da bi postavljala ikakve uvjete u nadolazećim pregovorima sa Savezom islamskih sudova.
 
Savez islamskih sudova, pak, financiraju poslovni ljudi iz Saudijske Arabije i zaljevskih država, koji tvrde da nemaju namjeru Somaliju urediti prema Šerijatskom zakonu, pa ipak u nekim su dijelovima zemlje to već proveli, zatvorivši kina i zabranivši slavljenje Nove godine. No, budući da im je po prvi put u 15 godina uspjelo uspostaviti nešto nalik centralnoj vlasti i barem donekle zaustaviti nasilje na ulicama, ova organizacija među stanovništvom uživa veliku popularnost. Sudeći prema medijskim izvještajima, Somalijci kao većinski suniti navodno nemaju veliki problem s idejom da se zemljom upravlja prema islamskim zakonima, naročito nakon toliko godina ubijanja, gladi i neimaštine. S druge pak strane, iako se u javnosti zalaže za uspostavu dobrih odnosa s međunarodnom zajednicom, uključujući i sa SAD-om, vođa Saveza islamskih sudova Sharif Šeik Ahmed po arapskim je medijima prijetio Amerikancima da će ih "naučiti lekciju koju nikada neće zaboraviti" ukoliko i dalje budu podupirali svoje saveznike iz protuterorističke alijanse.
 
Tri skupine
 
Ta alijansa je treća skupina koja se u Somaliji bori za vlast, a čini je koalicija sekularnih ratnih vođa, koji su 1991. godine, svrgnuvši s vlasti tadašnjeg diktatora Mohameda Siada Barrea, započeli građanski rat, zbog kojeg Mogadišu danas i jeste grad sravnjen sa zemljom u kojemu se oružje prodaje na tržnicama i koje je poprište brojnih, često nejasnih sukoba lokalnih i stranih interesa. Iako su ih pripadnici Saveza islamskih sudova u vojnom smislu nadjačali, oni su još uvijek utjecajna interesna skupina, naročito otkad ih je, prema tvrdnjama brojnih američkih medija, počela financirati američka vlada kao suradnike u borbi protiv terorizma, kršeći pritom UN-ov embargo na oružje. Prošle zime su tako osnovali Savez za ponovnu uspostavu mira i protuterorizam, pa su se njihovi članovi uskoro na ulicama Mogadišua pojavili naoružani raketnim minobacačima, granatama i drugim oružjem, koje je korišteno i u posljednjim sukobima kada je ubijeno oko 300 ljudi, a više stotina ranjeno.
 

NASILJE KAO SUDBINA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.