Teme



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
6. srpnja, 2006.

FERAL ISTRAŽUJE: ZAŠTO JE DRŽAVNI INSPEKTORAT U SVOM POSLJEDNJEM IZVJEŠTAJU VLADI OSUO DRVLJE I KAMENJE NA HRVATSKO SUDSTVO

ZASTARE NA POLA KOPLJA
Vedran MARJANOVIĆ
6. srpnja, 2006.

Glavni inspektor Kruno Kovačević je naveo da se od 5503 odluke u 2005. koje su prekršajni sudovi dostavili Državnom inspektoratu po prijavama koje su od njega dobili lani i ranijih godina, u čak 1965 slučajeva radilo o obustavljanju postupka zbog zastare, a da se u velikom postotku kod onih koji su osuđeni radi o simboličnim kaznama. Upozorava i da je lani vrijednost zarade stečene nelegalnim radnjama koje je utvrdio Državni inspektorat 178,7 milijuna kuna, ali da se "prekršajni sudovi gotovo nikad ne odlučuju na oduzimanje prekršajima stečene imovine"

< > | cijeli članak | verzija za tisak

brodogradiliste5_radnici_120.jpgGlavni inspektor Kruno Kovačević dostavio je Vladi sredinom lipnja izvješće o radu Državnog inspektorata u prošloj godini u kojem je za slabo kažnjavanje privrednog kriminala okrivio sudstvo. Kovačević je u izvješću Vladi napisao da prekršajni sudovi otežavaju i uvelike obezvrjeđuju rezultate rada inspektora, što predstavlja najtežu optužbu dijela državne administracije na račun sudaca od vremena kada je bivši glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski optužio sudstvo da je korumpirano.

No, dok je Ortynski kao dokaz svojoj tezi ponudio puštanje na slobodu dvojca optuženog za davanje mita službenim osobama, po odluci Vrhovnog suda, glavni državni inspektor ponudio je brojke koje ukazuju kako inspektori rade svoj posao, ali da od toga nema pravog efekta, jer se prijave koje sastave ne pretaču u sudske kazne. Kovačević je tako naveo da se od 5503 odluke u 2005. koje su prekršajni sudovi dostavili Državnom inspektoratu po prijavama koje su od njega dobili lani i ranijih godina, u čak 1965 slučajeva radilo o obustavljanju postupka zbog zastare, a da se u velikom postotku kod onih koji su osuđeni radi o simboličnim kaznama. Upozorava i da je lani vrijednost zarade stečene nelegalnim radnjama koje je utvrdio Državni inspektorat 178,7 milijuna kuna, ali da se "prekršajni sudovi gotovo nikad ne odlučuju na oduzimanje prekršajima stečene imovine".
 
Bez reakcije
 
"Odluke sudova koje slijede po prijavama inspektora nisu brze i nisu primjerene", zaključuje Kovačević u dijelu svoga izvješća koje se bavi kontrolom radnih odnosa, odnosno hvatanjem onih koji se bave ilegalnim zapošljavanjem, nezakonitim prekovremenim radom, uskraćivanjem godišnjih i tjednih odmora, malverzacijama sa isplatom plaća i sličnim rabotama.
 
Iz sudstva zasad nije stigla nikakva reakcija na optužbe iz Državnog inspektorata, a kada smo je pokušali dobiti u Udruzi hrvatskih sudaca, kod njezina predsjednika Đure Sesse, rečeno nam je kako je "predsjednik Udruge prezauzet".
 
"Ne znam da li suci namjerno puštaju u zastaru prijave inspektora, ali zbog takve sudske prakse inspektori se naprosto blamiraju pred poslodavcima kad im dolaze u inspekciju", ocjenjuje za Feral profesor radnog i socijalnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Marinko Učur, koji se zalaže za osnivanje specijaliziranih radnih sudova. Za Učura su radni odnosi srce društva, pa je nužno da im i sudska vlast posveti veću pažnju nego dosada. Podsjeća da su prve greške u tretiranju odgovornosti poslodavaca za neisplatu plaće i druge prekršaje iz radnog prava počinjene još 1996., kada u Zakon o radu nije unesena odredba o osobnoj odgovornosti poslodavca, što je ispravljeno tek nakon dvije godine.
 
"Jasno je da poslodavci imaju jako dobre informacije da im sudovi, ali i neke druge državne institucije zadužene za sankcioniranje povreda radnog prava, gledaju kroz prste i to koriste. Država im mora poslati potpuno suprotnu poruku", zaključuje dr. Marinko Učur.
 
Skromne kazne
 
Da ni inspektori rada ne stignu obraditi sve, svjedoči procjena s kojom su nedavno izašli u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, a koja kaže da hrvatski radnici godišnje odrade 3,7 milijuna neplaćenih prekovremenih radnih sati. Kazne za kršenje Zakona o radu i drugih propisa koji štite radnička prava novčane su, i kreću se od deset do trideset tisuća kuna za pravnu, odnosno tri do deset tisuća kuna za fizičku osobu. Nešto su veće kazne za nelegalno zapošljavanje stranaca, što poslodavca ukupno može stajati i do 1350 eura. Ako se ovako skromnim kaznama doda podatak da neisplata plaće nije kazneno djelo, posložena je slika o zakonodavstvu koje je izrazito naklonjeno prekršiteljima radničkih prava, ali ni to nije prepreka da se prekršaji k tome i masovno "opraštaju" na sudovima.
 
Najviše sudskih postupaka po prijavama inspektora rada lani je otišlo u zastaru na zagrebačkim sudovima – 741, ali ne zaostaju previše ni riječki (634), splitski (414) i osječki prekršajni sud, kojem je 512 postupaka "pobjeglo" u zastaru. To su podaci koje smo također dobili iz Državnog inspektorata.
 

ZASTARE NA POLA KOPLJA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1085_150.jpg