FERAL ISTRAŽUJE:
ZAŠTO JE DRŽAVNI INSPEKTORAT U SVOM POSLJEDNJEM IZVJEŠTAJU VLADI OSUO DRVLJE I
KAMENJE NA HRVATSKO SUDSTVO
ZASTARE NA POLA KOPLJA
Vedran MARJANOVIĆ
6. srpnja, 2006.
Glavni inspektor Kruno Kovačević je naveo da se od
5503 odluke u 2005. koje su prekršajni sudovi dostavili Državnom inspektoratu
po prijavama koje su od njega dobili lani i ranijih godina, u čak 1965
slučajeva radilo o obustavljanju postupka zbog zastare, a da se u velikom
postotku kod onih koji su osuđeni radi o simboličnim kaznama. Upozorava i da je
lani vrijednost zarade stečene nelegalnim radnjama koje je utvrdio Državni
inspektorat 178,7 milijuna kuna, ali da se "prekršajni sudovi gotovo nikad
ne odlučuju na oduzimanje prekršajima stečene imovine"
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Glavni inspektor Kruno
Kovačević dostavio je Vladi sredinom lipnja izvješće o radu Državnog
inspektorata u prošloj godini u kojem je za slabo kažnjavanje privrednog
kriminala okrivio sudstvo. Kovačević je
u izvješću Vladi napisao da prekršajni sudovi otežavaju i uvelike obezvrjeđuju
rezultate rada inspektora, što predstavlja najtežu optužbu dijela državne
administracije na račun sudaca od vremena kada je bivši glavni državni
odvjetnik Radovan Ortynski optužio
sudstvo da je korumpirano.
No, dok je Ortynski kao
dokaz svojoj tezi ponudio puštanje na slobodu dvojca optuženog za davanje mita
službenim osobama, po odluci Vrhovnog suda, glavni državni inspektor ponudio je
brojke koje ukazuju kako inspektori rade svoj posao, ali da od toga nema pravog
efekta, jer se prijave koje sastave ne pretaču u sudske kazne. Kovačević je tako naveo da se od 5503
odluke u 2005. koje su prekršajni sudovi dostavili Državnom inspektoratu po
prijavama koje su od njega dobili lani i ranijih godina, u čak 1965 slučajeva
radilo o obustavljanju postupka zbog zastare, a da se u velikom postotku kod
onih koji su osuđeni radi o simboličnim kaznama. Upozorava i da je lani
vrijednost zarade stečene nelegalnim radnjama koje je utvrdio Državni
inspektorat 178,7 milijuna kuna, ali da se "prekršajni sudovi gotovo nikad
ne odlučuju na oduzimanje prekršajima stečene imovine".
Bez reakcije
"Odluke sudova koje slijede po prijavama inspektora
nisu brze i nisu primjerene", zaključuje Kovačević u dijelu svoga izvješća koje se bavi kontrolom radnih
odnosa, odnosno hvatanjem onih koji se bave ilegalnim zapošljavanjem, nezakonitim
prekovremenim radom, uskraćivanjem godišnjih i tjednih odmora, malverzacijama
sa isplatom plaća i sličnim rabotama.
Iz sudstva zasad nije stigla nikakva reakcija na optužbe iz
Državnog inspektorata, a kada smo je pokušali dobiti u Udruzi hrvatskih sudaca,
kod njezina predsjednika Đure Sesse,
rečeno nam je kako je "predsjednik Udruge prezauzet".
"Ne znam da li suci namjerno puštaju u zastaru prijave
inspektora, ali zbog takve sudske prakse inspektori se naprosto blamiraju pred
poslodavcima kad im dolaze u inspekciju", ocjenjuje za Feral profesor radnog i socijalnog prava na riječkom
Pravnom fakultetu Marinko Učur, koji
se zalaže za osnivanje specijaliziranih radnih sudova. Za Učura su radni odnosi srce društva, pa je nužno da im i sudska
vlast posveti veću pažnju nego dosada. Podsjeća da su prve greške u tretiranju
odgovornosti poslodavaca za neisplatu plaće i druge prekršaje iz radnog prava
počinjene još 1996., kada u Zakon o radu nije unesena odredba o osobnoj
odgovornosti poslodavca, što je ispravljeno tek nakon dvije godine.
"Jasno je da poslodavci imaju jako dobre informacije da
im sudovi, ali i neke druge državne institucije zadužene za sankcioniranje
povreda radnog prava, gledaju kroz prste i to koriste. Država im mora poslati
potpuno suprotnu poruku", zaključuje dr. Marinko Učur.
Skromne kazne
Da ni inspektori rada ne stignu obraditi sve, svjedoči procjena
s kojom su nedavno izašli u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, a koja kaže
da hrvatski radnici godišnje odrade 3,7 milijuna neplaćenih prekovremenih
radnih sati. Kazne za kršenje Zakona o radu i drugih propisa koji štite
radnička prava novčane su, i kreću se od deset do trideset tisuća kuna za
pravnu, odnosno tri do deset tisuća kuna za fizičku osobu. Nešto su veće kazne
za nelegalno zapošljavanje stranaca, što poslodavca ukupno može stajati i do
1350 eura. Ako se ovako skromnim kaznama doda podatak da neisplata plaće nije
kazneno djelo, posložena je slika o zakonodavstvu koje je izrazito naklonjeno
prekršiteljima radničkih prava, ali ni to nije prepreka da se prekršaji k tome
i masovno "opraštaju" na sudovima.
Najviše sudskih postupaka po prijavama inspektora rada lani
je otišlo u zastaru na zagrebačkim sudovima – 741, ali ne zaostaju previše ni
riječki (634), splitski (414) i osječki prekršajni sud, kojem je 512 postupaka "pobjeglo"
u zastaru. To su podaci koje smo također dobili iz Državnog inspektorata.
ZASTARE NA POLA KOPLJA
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|