OGLASI JAVNI MULJAŽE TAJNE
Ivica ĐIKIĆ
6. srpnja, 2006.

Od ukupne marketinške svote, ravno polovica otišla je trima nacionalnim televizijskim stanicama, dnevne su novine prigrabile dvadeset posto reklamnog kolača, magazinima je otišlo petnaestak posto, osam se posto potrošilo na tzv. vanjsko oglašavanje, radijske stanice uzele su sedam posto svote, dok je u reklamiranje na Internetu uloženo jedan posto ukupnih marketinških sredstava ili nešto više od trideset milijuna kuna. No, još najmanje 20 do 30 posto od 500 milijuna eura troši se na različite oblike prikrivenog reklamiranja i na korumpiranje medijskih trudbenika

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Nevjerojatno je, ali istinito: u Hrvatskoj nije moguće dobiti podatak koliko su novca domaće tvrtke, i ovdašnje ispostave inozemnih firmi, prošle godine uložile u medijsko reklamiranje svojih proizvoda, pa su najsvježiji podaci oni koji se tiču godine 2004., a dobiveni su zahvaljujući lanjskome istraživanju Privrednog vjesnika i agencije Mediana Fides. Prema tom istraživanju, hrvatsko tržište oglašavanja obrnulo je 2004. godine približno tri milijarde i dvjesto milijuna kuna (nepunih 430 milijuna eura): otprilike osam posto te sume otišlo je u reklamiranje putem tzv. jumbo-plakata, bilboarda, svjetlećih panoa i drugih oblika "vanjskog oglašavanja", dok se glavnina marketinške rijeke novca (blizu tri milijarde kuna) slila u elektronske i tiskane medije.

Od ukupne marketinške svote, ravno polovica otišla je trima nacionalnim televizijskim stanicama, dnevne su novine prigrabile dvadeset posto reklamnog kolača, magazinima je otišlo petnaestak posto, osam se posto, kao što rekosmo, potrošilo na tzv. vanjsko oglašavanje, radijske stanice uzele su sedam posto svote, dok je u reklamiranje na Internetu uloženo jedan posto ukupnih marketinških sredstava ili nešto više od trideset milijuna kuna.
 
Stagnacija investicija
 
U odnosu na 2003., godine 2004. marketinški izdaci porasli su za nešto više od deset posto, a zatim je – prema dojmu i parcijalnim podacima Feralovih sugovornika, jer egzaktna istraživanja ne postoje – uslijedila stagnacija investicija u medijsko oglašavanje, pa su brojke ostale na razini iz 2004. ili su neznatno porasle. Stoga kao relevantne podatke valja uzimati one iz posljednjeg istraživanja, a oni kažu da T-Com uvjerljivo vodi po investiranju u marketing: ta je tvrtka 2004. u reklame uložila oko 230 milijuna kuna. Slijedi Reckitt-Benckiser (sredstva za osobnu higijenu i čišćenje kućanstva) s približno 130 milijuna kuna, pa novinski izdavač Europapress holding sa 120 milijuna, Procter & Gamble (kućanske i higijenske potrepštine) sa 115 milijuna, Coca-Cola s nešto više od devedeset milijuna kuna, Vipnet sa osamdeset i tri milijuna...
 
Telekomunikacije, inače, debelo prednjače kad se investicije u marketing razvrstaju po kategorijama oglašavanja: rečena privredna grana reklamira se u iznosu od 330 milijuna kuna godišnje. Financijski sektor ulaže dvjesto milijuna, automobilska industrija 170 milijuna, proizvođači bezalkoholnih pića uložili su 2004. godine 153 milijuna kuna u oglase, alkoholna pića oglašavala su se za iznos od 130 milijuna...
 
Najveći dio televizijskog marketinškog kolača, prema podacima za 2004., pripada Novoj TV, što može biti iznenađujuće jedino ako se ne zna da je Hrvatska televizija zakonski ograničena u pogledu trajanja reklamnih blokova i da je Nova TV puno fleksibilnija u pogledu cijena oglasnih sekundi: u svakom slučaju, Nova TV imala je 48 posto financijskog udjela u podjeli televizijskih oglasnih kuna, s tim da je na toj komercijalnoj televiziji emitirano šezdesetak posto ukupnih TV-reklama u Hrvatskoj, HTV je putem dva svoja kanala ubrao 36 posto reklamnog vrhnja namijenjenog televiziji (ravnatelj HRT-a Mirko Galić u više je intervjua ponovio kako je riječ o iznosu od blizu pola milijarde kuna), dok je RTL-u – koji je te 2004. tek počeo raditi – otišlo 16 posto sredstava. Prema marketinškim stručnjacima s kojima smo kontaktirali, u proteklih godinu i pol dana ovi se omjeri nisu bitnije mijenjali.
 
Odustajanje od istine
 
Što se tiče štampanih medija, po marketinškim prihodima već nekoliko godina prednjače Jutarnji list i Večernji list: od godine do godine smjenjuju se na prvome mjestu, no prihodi su im, uglavnom, izjednačeni i kreću se oko sto i pedeset milijuna kuna, s tim da Jutarnji – kao i cijeli koncern EPH – znatno više sredstava ulaže u vlastito promoviranje u drugim medijima. Slijede Slobodna Dalmacija, Gloria, Novi list, Globus, Nacional... Feral Tribunea na ovoj listi, naravno, nema, jer participiranje u podjeli marketinških milijuna odavno podrazumijeva bijeg u sadržajnu trivijalnost i političku nekonfliktnost, te spremnost da se prešućuju prljavštine onih što imaju izdašne reklamne budžete.
 

OGLASI JAVNI MULJAŽE TAJNE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.