Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
6. srpnja, 2006.

NADA ZGRABLJIĆ ROTAR, KOMUNIKOLOGINJA I GLAVNA UREDNICA ČASOPISA "MEDIJSKA ISTRAŽIVANJA"

INFOMERCIAL & ADVERTORIAL
Vedran MARJANOVIĆ
6. srpnja, 2006.

Svi žanrovi prikrivenog oglašavanja i svi pritisci na novinare u procesu prikrivenog oglašavanja, jako su štetni za novinare i za novinarsku profesiju. Ako novinari ne znaju što je njihova dužnost, ako ih na fakultetima učimo jedno, a kad dođu u svoje redakcije urednici im govore nešto drugo, oni više ne znaju tko su, a to vodi u krizu identiteta novinarske profesije. Mislim da je to najozbiljniji problem s kojim se susrećemo danas u hrvatskim medijima

< > | cijeli članak | verzija za tisak

nada_zgrabljic02_200.jpgHrvatski mediji sve su neslobodniji, a na takvo stanje novinarskih sloboda više presudno ne utječu politički, nego ekonomski pritisci, tvrdi u razgovoru za Feral zamjenica pročelnika Odjela za informatologiju i komunikologiju zadarskog Sveučilišta Nada Zgrabljić Rotar. Kao glavna urednica znanstveno stručnog časopisa Medijska istraživanja, naša sugovornica lani je potpisala broj posvećen isključivo odnosu medija i oglašivača.

Kvadratura kruga
 
- Imaju li najveći oglašivači u našim medijima takvu moć da udaraju osnovni smjer njihovih uređivačkih politika?
 
- Utjecaj oglašivača na medijski prostor preveliki je i nekontroliran. Američka organizacija za promicanje demokracije Freedom House smjestila je Hrvatsku ove godine na 85. mjesto na ljestvici od 194 zemlje (uz Brazil, Istočni Timor i Peru), a prošle godine bili smo na 82. mjestu. Smatram da je sve veća nesloboda u hrvatskim medijima više uvjetovana ekonomskim pritiscima nego političkim.
 
Međutim, za Hrvatsku, kao i za ostale tranzicijske zemlje, karakteristično je da nema baš jasne podjele između politike i tržišta, političkih i tržišnih interesa i transparentnosti između strategija koje prate ta dva diskursa, što slovenski medijski komunikolog i teoretičar Splichal naziva "političkim kapitalizmom". Recimo, dakle, da imamo situaciju kvadrature kruga!
 
- Je li točan dojam da su elektronički mediji, koji ubiru i najveći profit od reklama, više nego ostali popustili pod pritiskom oglašivača i prilagodili svoje programe njihovim potrebama?
 
- U elektroničkim medijima novac od oglasa utječe na sve dijelove medijske produkcije – strukturu programa, izbor sugovornika, izbor događaja, vrijeme emitiranja pojedinog događaja; jednom riječju, gotovo sve. Osim toga, utječe i na način rada novinara, koji su pod stalnim pritiskom urednika, pogotovo u komercijalnim medijima koji žive od reklame. Na žalost, i javni mediji sve se teže nose s tim problemom. S druge strane, oglašivači u malim sredinama imaju poseban status. Pojavili su se u medijima različiti suvremeni žanrovi koji se u engleskoj terminologiji, s obzirom da Amerikanci i zapadne zemlje imaju dužu tradiciju u tome, nazivaju npr. infomercial ili advertorial. To su žanrovi koji su, zapravo, neka vrsta hibrida između novinarskog i oglašivačkog diskursa i u opreci su s klasičnim novinarstvom, ulogom medija u društvu i novinarskom etikom.
 
Žrtve interesa
 
- Jesu li hrvatski mediji lakše i nesvjesnije pali u zagrljaj velikim oglašivačima nego, primjerice, oni u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji?
 
- Ne znam baš jesu li "pali" lakše i nesvjesnije, kao što kažete, ili su i kod nas, kao u drugim tranzicijskim zemljama, sasvim svjesno pokretani takvi mediji, jer su mediji u današnjem vremenu prave tvornice novca. Sigurno je da se pokazalo da je interes javnosti u suprotnosti s interesima medijskih vlasnika.
 
S druge strane, današnje je društvo oglašivačko, odnosno društvo reklame i spektakla. Reklama i spektakl su postali načela organizacije svih društvenih događanja. Kroz reklamu i spektakl odvijaju se i kultura, i znanost, i politika, pa, na koncu, i samo novinarstvo i medijska produkcija.
 
Ne mislim da je reklama sama po sebi nešto loše. Naprotiv, to je dobar, moderan i inspirativan medijski i umjetnički žanr! Vrlo dinamičan, kreativan i važan dio kulture naroda i našega vremena. Bez reklame ne možemo, kao što ne možemo ni bez oglašivača. Kako bi funkcionirali privatni, komercijalni mediji bez njih? To bi osiromašilo medijsku ponudu, osiromašilo bi medijski prostor, općenito – reklama i oglašivači su važni u kruženju materijalnih i duhovnih dobara.
 

INFOMERCIAL & ADVERTORIAL
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1085_150.jpg