ANDREA
ZLATAR, SPISATELJICA I KNJIŽEVNA TEORETIČARKA, KOMENTIRA NAJNOVIJE DRASTIČNO
SMANJIVANJE SREDSTAVA ZA GRADNJU KAPITALNIH OBJEKATA U KULTURI I DRUGIM DJELATNOSTIMA
BIŠKUPIĆ PRIVATIZIRA JAVNU FUNKCIJU
Igor LASIĆ
12. srpnja, 2006.
Zabrinjava činjenica neotkupljivanja djela za postav Muzeja suvremene
umjetnosti, kao onemogućavanje rada na stalnom postavu, a radovi se iznutra ne
mogu izvoditi bez projekta stalnog postava o kojem ovisi i raspored pregradnih
zidova i rasvjeta u budućem muzeju. To se može čitati i tako da gradonačelniku
Milanu Bandiću uoči parlamentarnih izbora nije baš stalo da ministar Božo
Biškupić otvori novi muzej, ali činjenica je da je krajnje neprimjereno doći do
ove faze bez projektne ideje postava
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
- U prethodnoj vlasti
Grada Zagreba do prošle godine bili ste članica Poglavarstva zadužena za
kulturu, ispred Hrvatske narodne stranke. Što mislite o najnovijem drastičnom
smanjivanju sredstava za gradnju kapitalnih objekata u kulturi i drugim
djelatnostima, a po rebalansu ovogodišnjeg proračuna?
-
Ovih godinu dana pokazalo je da više zapravo ne postoji razvojna politika
gradske vlasti u području kulture. Kapitalni objekti su godinama već problem;
svi znamo da su dugo građeni npr. "Lisinski" i Nacionalna sveučilišna
knjižnica, da Muzej suvremene umjetnosti i Muzička akademija imaju dugu
povijest, kao i to da se kina "Lika" i "Apolo", namijenjena
kazališnoj i plesnoj djelatnosti, također već neprimjereno dugo rade u odnosu
na planove. Jako me čudi tako negativan rebalans s ranim datumom od 1. srpnja,
takvo rezanje sredstava za kulturu, predškolske i sportske objekte, jer se već
sredinom godine pokazuje da od tih objekata neće biti ništa.
- Bez obzira što je s
ovim rebalansom zagrebački proračun za 2006. nešto veći u odnosu na onaj koji
je bio zadan lani?
- To
nije sporno. Ono što vidim unutar rebalansa jest da su očito potrebna sredstva
za tzv. prividni sindikalni mir. Ponovno su kroz godinu povišicom plaćeni
glasovi onih koji rade u gradskoj kulturi, predškolskim ustanovama i samoj upravi,
a u dogovoru vlasti i sindikata. Na taj način sve više raste omjer fiksnih
troškova za hladni pogon i materijalnih troškova uopće, u odnosu na sve ono što
zapravo čini projekte u kulturi. To što se zaustavlja gradnja, međutim, i to
što ne započinje nijedna nova, najveći je problem. Muzej suvremene umjetnosti
suštinski je pri kraju gradnje, pa bi normalno bilo da Grad već sad priprema
gradnju idućeg tako kapitalnog objekta. Ali, nema kontinuiteta, ovdje svako usporavanje
gradnje znači stagnaciju, jer uslijed nedostatka infrastrukture automatski pada
naš materijalni standard u kulturi.
Muzeji
koji vape za novim prostorima, poput Prirodoslovnog ili Etnološkog, nisu ni
pomaknuti s mjesta. Da ne govorim o urgentnoj priči o drugoj zgradi za HNK koja
se stalno gasi idejom o prenamjeni kina "Europa", iako je jasno da to
može osigurati polovično rješenje za Dramu HNK, nikako i suživot triju
segmenata kuće niti ponuditi Zagrebu tehnički moderno opremljenu multimedijalnu
dvoranu. Pitanje arhiva i državne kinoteke uopće se ne rješava, zgrada
"Komedije" vraćena je Crkvi, adaptacija kina "Tuškanac" se
ne nastavlja, i tako redom.
Dobivanje džeparca
- Što mislite o tvrdnji
da su izvođači radova krivi zbog kašnjenja i da se prvenstveno zato obustavlja
financiranje gradnje, a konkretno je MSU-u odrezano 16 milijuna kuna?
- Po
informacijama koje imam, u slučaju kina "Lika" problem je
imovinsko-pravne prirode. Što se tiče "Tehnike", mislim da tvrdnja o
njezinoj krivnji nije baš korektna. Vanjski radovi na MSU-u bit će gotovi do
kraja godine, ali za sav posao oko stalnog postava i tehničkog uređenja iznutra
trebat će veći dio iduće. Zabrinjava činjenica neotkupljivanja djela za postav
MSU-a, kao onemogućavanje rada na stalnom postavu, a radovi se iznutra ne mogu
izvoditi bez projekta stalnog postava o kojem ovisi i raspored pregradnih
zidova i rasvjeta u budućem muzeju. To se može čitati i tako da gradonačelniku Milanu Bandiću uoči parlamentarnih izbora nije baš stalo da ministar Božo Biškupić otvori novi muzej, ali činjenica je da je krajnje neprimjereno
doći do ove faze bez projektne ideje postava.
- Svakako ćemo se
vratiti na Biškupića i postav, no što se Bandića tiče – krajnje je providno
zaustavljati financiranje kapitalnih objekata s izlikom o nevaljalim
izvođačima. Je li bilo pokušaja da se problemi s "Tehnikom" drukčije
riješe?
BIŠKUPIĆ PRIVATIZIRA JAVNU FUNKCIJU
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|