KAD LIJEČNICI UTIHNU
Karmen LONČAREK
19. srpnja, 2006.

Od medicinske greške u SAD-u godišnje oko milijun bolesnika zadobije oštećenje, a do 98 tisuća bolesnika umire. Istraživanje provedeno 1995. na 14 tisuća bolesnika u 28 australskih bolnica otkrilo je da su se neželjeni događaji ili ozljede desili u 17 posto slučajeva; od tog postotka, kod svakog sedmog bolesnika uzrokovali su trajna oštećenja zdravlja, dok su kod svakog dvadesetog doveli do smrti bolesnika. Više od polovice tih događaja bilo je izbježivo. Jedna je, pak, druga studija provedena u SAD-u otkrila greške u davanju lijekova bolničkim pacijentima u više od 7 posto svih slučajeva

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Rijetko koja tema je liječnicima mrska kao liječničke greške. Razlog tome leži prije svega u općoj medicinskoj atmosferi, ili kulturi nepriznavanja pogreške, utemeljenoj na predrasudi o nepogrešivosti zdravstvenog osoblja. Ta je predrasuda ugrađena u moderni zdravstveni sustav, koji je zdravstvenim radnicima usađuje još tokom obrazovanja, kad buduća medicinska sestra i liječnik stasavaju u ovakvom uvjerenju: "Budem li dovoljno marljivo učio i radio, neću počiniti grešku; ako se ona desi, znači da nisam dovoljno učio ili dovoljno radio."

Tko radi, taj i griješi; griješiti je ljudski: iako su greške u medicini ponekad kobne, one su naprosto neizbježne. Naravno da i među zdravstvenim radnicima ima neznalica, nemarnih, pokvarenih i šarlatana, no njihov je broj ipak zanemariv; znanstvena istraživanja pokazala su da su većina medicinskih pogrešaka zapravo sustavne greške, dok su individualni propusti i greške rijetkost. To znači da liječnik može biti najdobronamjerniji i najiskusniji, a da ipak pogriješi.
 
Sad će se čitalac upitati: kako može pogriješiti netko tko je savršeno sposoban točno i pouzdano izvesti neki zadatak, u prošlosti ga je ponovio mnogo puta, i potpuno je svjestan teških posljedica svoje greške? Za ilustraciju odgovora poslužimo se iskustvom bliskim gotovo svakom čitaocu: korištenjem bankomata. U početku su postojale dvije vrste bankomata: jedni su izdavali novac, potom karticu, drugi su, pak, izdavali novac tek kad bi korisnik izvukao karticu. Tad se pokazalo da, iako je ogromna većina korisnika bankomata bila savršeno sposobna točno i pouzdano rukovati bankomatom, u prošlosti su to činili mnogo puta, i bili potpuno svjesni teških posljedica svoje greške – ipak su zaboravljali kartice na bankomatima koji su najprije izdavali novac, pa tek onda karticu.
 
Zbog toga danas postoje samo bankomati koji najprije izdaju karticu, a tek potom novac. To je ujedno primjer greške ugrađene u sustav, i izbjegavanja greške pomoću poboljšanja ugrađenog u taj sustav. Čovjek nije stroj, i beskrajno je teško promijeniti aspekte ljudske spoznaje tako da djelotvornije izbjegava grešku. No, zato je moguće oblikovati sustave koji smanjuju mogućnost pogreške. Razmotrimo najprije podatke o učestalosti medicinskih pogrešaka.
 
Epidemiologija pogrešaka
 
Greške se najčešće dešavaju u kirurškim strukama (najvjerojatnije zato što tamo veoma brzo postaju očite), hitnim medicinskim službama (jer treba djelovati brzo, i nema vremena za dugo promišljanje), kod uvođenja novih medicinskih postupaka, te među neiskusnim liječnicima.
 
Za neupućenoga je učestalost medicinskih pogrešaka iznenađujuće visoka. Od medicinske greške u SAD-u godišnje oko milijun bolesnika zadobije oštećenje, a do 98 tisuća bolesnika umire. Istraživanje provedeno 1995. na 14 tisuća bolesnika u 28 australskih bolnica otkrilo je da su se neželjeni događaji ili ozljede desili u 17 posto slučajeva; od tog postotka, kod svakog sedmog bolesnika uzrokovali su trajna oštećenja zdravlja, dok su kod svakog dvadesetog doveli do smrti bolesnika. Više od polovice tih događaja bilo je izbježivo. Jedna je druga studija provedena u SAD-u otkrila greške (što s posljedicama, što bez njih) u davanju lijekova bolničkim pacijentima u više od 7 posto svih slučajeva. Proučavanje rada jedinice intenzivnog liječenja ("šok-sobe") u izraelskoj sveučilišnoj bolnici pokazalo je da tamošnji liječnici prosječno čine 1,7 grešku po pacijentu dnevno. Kao posljedica medicinskih pogrešaka, prosječni trošak po bolničkom pacijentu nad kojim je počinjena pogreška uvećan je za oko 2300 dolara, a boravak u bolnici prosječno dva dana dulji; neke studije govore o prosječnom povećanju troška od 4700 dolara i produženju boravka u bolnici za pet dana.
 
Naravno, medicinske greške ne dešavaju se samo u bolnicama, već i u ambulantama za pokretne pacijente, u kućnim posjetama, staračkim domovima, ljekarnama. Jedno je američko istraživanje na 2300 ambulantnih bolesnika otkrilo komplikacije uzrokovane lijekovima u 18 posto bolesnika; druga istraživanja procjenjuju da su tri od četiri takve komplikacije izbježive.
 

KAD LIJEČNICI UTIHNU
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.