DRAMA POD MOSTOM
Luko BRAILO
19. srpnja, 2006.

Tijekom svečanog otvorenja radova na pristupnim cestama prije osam mjeseci prisutnim novinarima je posebno skrenuta pozornost na to kako je s papirološkim dijelom "povijesnog projekta" sve u redu – zabrujali su potom i teški građevinski strojevi, a vlasnici zemlje su ubrzo osobnim obilaskom terena otkrili da se neovlašteno gradi i na njihovoj imovini, tj. na česticama zemlje na poluotoku Međed, u katastarskoj općini Slivno. "Pred Upravnim sudom RH podigli smo tužbu protiv RH za smetanje posjeda i vlasništva", veli jedan od podnositelja tužbe

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dobrih osam mjeseci nakon svečanog otvorenja gradilište mosta kopno – Pelješac, uz mjesto Komarna na neretvanskoj strani Malostonskog zaljeva, zjapi prazno. Unatoč opustjelom gradilištu glasnogovornik Vlade RH Ratko Maček opovrgava spekulacije o odustajanju od projekta premošćivanja čije je ostvarenje, kako je poznato, "privremeno zaustavljeno" dok se zagrebački i sarajevski stručnjaci ne dogovore o visini budućeg mosta. Prema dostupnim informacijama, koje se što se tiče pelješkog mosta javnosti dijele na kapaljku (primjerice, još se ne zna koliko će taj projekt koštati, kako i iz kojih će se izvora financirati...), na gradilištu je "dovršena prva faza grubih građevinskih radova, probijeni su središnji plato i pristupne ceste", pa se stoga teška mehanizacija povukla.

I dok se čeka usuglašavanje visine budućeg mosta koji je Sanaderova Vlada označila kapitalnim i "povijesnim" projektom, jer će se njime "iz prometne izoliranosti izvući jug Hrvatske te revitalizirati Pelješac i otok Korčulu", uz samo gradilište u Komarnoj i pripreme za premošćivanje vuče se i teški problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na koridoru pristupnih cesta koje se dobrim dijelom nalaze u privatnom vlasništvu. O tom se dijelu tzv. pripremnih radova u Vladi RH i Hrvatskim cestama (HC) kao investitoru projekta koji je, kako se procjenjuje, trenutačno težak najmanje 350 milijuna eura, uporno šuti. Zašto je tome tako kad se upravo u Vladinim i krugovima HC-a za "smetanje posjeda i vlasništva" znalo i prije nego je premijer Ivo Sanader s pripadajućom svitom 10. studenoga prošle godine svečano označio početak gradnje pristupnih cesta, vjerojatno znaju samo posvećeni iz redova samozvanih "pokretača Hrvatske".
 
Nepoznati sadržaj
 
No, prema Feralu dostupnoj i obimnoj dokumentaciji, tzv. trenutačni zastoj na gradilištu u Komarnoj je prouzročen i tužbom osmorice vlasnika zemljišta iz Splita, Rijeke, Biograda, Sarajeva, Darde, Osijeka i Zagreba (podaci poznati Uredništvu) koji smatraju da se u slučaju gradnje pristupnih cesta hrvatska država zaigrala na njihovu štetu. Dakle, spomenuti vlasnici zemlje na poluotoku Međed u samoj blizini Komarne su još 30. lipnja 1997. godine Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji podnijeli zahtjev za povratom tih nekretnina oduzetih u vrijeme SFRJ, a koje se nalaze u katastarskoj općini Slivno. Ujedno su ti vlasnici Zemljišnoknjižnom redu Općinskog suda u Metkoviću podnijeli i prijedlog za upis zabrane raspolaganja na njihovim nekretninama koje su u postupku povrata.
 
Prošle su godine, a taj postupak još nije okončan. Tijekom svečanog otvorenja radova na pristupnim cestama prisutnim novinarima je posebno skrenuta pozornost da je resorno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) za taj zahvat 28. listopada 2005. godine odobrilo tzv. načelnu dozvolu. To je trebalo značiti kako je i s državne razine u papirološkom dijelu "povijesnog projekta" sve u redu, te da nema zakonskih prepreka za početak radova u Komarnoj. Međutim, sa sadržajem te "načelne dozvole" novinari nisu upoznati, nego je ostalo MZOPUG-u vjerovati na riječ.
 
Zabrujali su potom i teški građevinski strojevi, a vlasnici zemlje su ubrzo osobnim obilaskom terena otkrili da se neovlašteno gradi i na njihovoj imovini, tj. na česticama zemlje 8114/1 i 8114/2 na poluotoku Međed, u katastarskoj općini Slivno.
 
Nejasna razlika
 
- Otkrili su, priča nam jedan od njih tražeći anonimnost, da su Hrvatske ceste sa svojim izvođačima radova "obuhvatili" i njihove nekretnine u površini od oko 40.000 metara četvornih!? Iznenađeni takvim postupkom "kopali" su dalje, pa su uspjeli pribaviti i lokacijsku dozvolu koju je za "zahvat u prostoru most kopno – Pelješac s pristupnim cestama" izdao MZOPUG 29. rujna 2005. godine. No, uvidom u dozvolu kao i u prateću dokumentaciju vlasnici zemlje su utvrdili da tim dokumentom "nije predviđen nikakav zahvat" na njihovim nekretninama!?
 

DRAMA POD MOSTOM
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.