FERAL ISTRAŽUJE: JE LI PRETVARANJE VJESNIKA I
HINA-e U PARTIJSKE SERVISE SAMO UVERTIRA U HDZ-ov NAPAD NA HRT
MEDIJI U STAVU MIRNO
Ivica ĐIKIĆ
19. srpnja, 2006.
HDZ-ova operacija pretvaranja dnevnog lista Vjesnik
i državne novinske agencije HINA-e u stranački informativni servis suštinski je
važna jedino ako funkcionira kao pokazna vježba za ono što bi se na jesen moglo
zbiti u HRT-u. Dakle, očito se radi o ispipavanju terena za predizborni pohod
na Prisavlje, s obzirom da se za tu rabotu vrata otvaraju sad već gotovo
sigurnim odlaskom ravnatelja Mirka Galića u Pariz. "Supotpisat ću odluku o
slanju ravnatelja HRT-a u diplomaciju samo ako dobijem jamstva da to neće
značiti otvaranje vrata ponovnoj uspostavi stranački dirigirane
televizije", kazat će na to za Feral
predsjednik Stipe Mesić
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
"Premda nemam nikakvih ovlasti u vezi s imenovanjem
čelnih ljudi HRT-a, sigurno je da ću pažljivo motriti kako se razvija i u kojem
smjeru ide tamošnja situacija, te ću u okviru svojih ovlasti učiniti ono što
mogu da se javna radio-televizija ne pretvori u propagandnu mašineriju
vladajuće stranke, što je bio slučaj tokom devedesetih godina", kazao je Feralu
predsjednik Republike Stipe Mesić u
utorak poslijepodne, a zatim je – na konkretno pitanje što, zapravo, može
učiniti – kazao ovako: "Supotpisat ću odluku o slanju sadašnjeg ravnatelja
HRT-a Mirka Galića u diplomaciju
samo ako dobijem čvrsta jamstva da to neće značiti otvaranje vrata ponovnoj
uspostavi stranački dirigirane televizije."
Iako pomalo štura, poruka s Pantovčaka prilično je jasna, s
tim da se Mesić nije htio upuštati u
dodatna obrazloženja u vezi s HDZ-ovim instaliranjem novog Upravnog vijeća
HINA-e: u ponedjeljak je izjavio da bi valjalo prestati s Račan-Sanaderovom praksom
nekonzultiranja opozicije prilikom izbora upravljačkih struktura u ustanovama
od javnoga značaja, što je u redovima SDP-a odmah rezultiralo puštanjem glasova
o Mesićevim podzemnim sporazumima sa
Sanaderom oko podjele utjecaja na
HTV-u i o manjku predsjednikove odlučnosti da se jasno odredi o bahatosti
aktualnog premijera u stvarima državnih medija. Iz bliskog suradničkog
okruženja šefa države, pak, na te se glasove odgovara ovako: "Naravno da
je predsjedniku savršeno jasno da je prošla Vlada smjenjivala, uglavnom, one
ljude koji su na medijske pozicije stigli zahvaljujući političkoj podobnosti i
služenju Tuđmanovu HDZ-u u
devedesetima, ali ne može on, predsjednik Republike, obrazlagati i pojašnjavati
smjene koje je proveo netko drugi: neka to kaže Račan i Mesić će stati
iza toga."
Stranački servisi
HDZ-ova operacija otvorenog pretvaranja dnevnog lista Vjesnik
i državne novinske agencije HINA-e u stranački informativni servis suštinski
je, dakle, važna jedino ako funkcionira kao pokazna vježba za ono što bi se na
jesen moglo zbiti u Hrvatskoj radio-televiziji: ukoliko operacija bude ograničena
na dva spomenuta državna medija, partija Ive
Sanadera neće dobiti gotovo ništa izuzev oštrih prosvjeda Evropske
komisije, OESS-ove misije u Hrvatskoj, te međunarodnih i domaćih strukovnih
organizacija. Ako nije riječ o pokaznoj vježbi, onda imamo posla s HDZ-ovim
iracionalnim demonstriranjem vladarske svemoći, s otkrivanjem pravog lica kad
se radi o poimanju tzv. medijskih sloboda i sa zadovoljavanjem karijerističkih
ambicija nekolicine dugogodišnjih pripuza vladajuće partije, koji misle da je
došao čas da se naplati lojalnost: naime, društveni utjecaj državne novinske
agencije i Vladina dnevnika prilično je nikakav i ovladavanje tim polumrtvim
medijskim adresama ne može imati osobita utjecaja na HDZ-ov budući izborni
rezultat, ako se ne smatra da bi pozitivne efekte mogla polučiti već sama
smjena kadrova koje je posadila Vlada Ivice
Račana.
Hrvatska informativna novinska agencija inertni je mehanizam
s dvjestotinjak zaposlenih i taj mehanizam nije uspjela pokrenuti nijedna
upravljačko-urednička garnitura u posljednjih petnaest godina: inertnost se,
recimo, ogleda u tome što rečena agencija vijesti o događajima redovito
objavljuje više sati po njihovu okončanju, ali i u tome što država svake godine
mora izdvojiti nekoliko milijuna kuna da bi HINA uopće mogla postojati, s
obzirom da ta kuća prodajom svojih usluga uspijeva pokriti tek polovicu
financijskih potreba. Procjenjuje se da je u HINA-u dosad ulupano više od
stotinu milijuna proračunskih kuna, ali bez osobita efekta.
Osim profesionalne zaostalosti i dugogodišnjeg parazitiranja
na državnim jaslama, državnu novinsku agenciju već dugo obilježava i tinjajući
sukob nadmoćne većine koja je ideale tuđmanizma i tzv. državotvornosti trajno
pretpostavila žurnalističkim postulatima, te uvjerljive – pritom još i rascjepkane
– manjine koja je ili svjetonazorski sklona ljevici ili bi se, jednostavno,
željela baviti novinarstvom bez političkog upliva i nadzora. Sukob ovih dana
ulazi u završnu fazu, a najveće šanse da iziđe kao pobjednica ima Smiljana Škugor, urednica unutrašnje
politike u HINA-i i godinama najčvršća HDZ-ova poluga u toj agenciji, iako se
uredničkog mjesta domogla u Račanovo vrijeme.
MEDIJI U STAVU MIRNO
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|