KRAJ SVEMIRSKE DOSADE?
Darko VUKOREPA
9. kolovoza, 2006.

LHC, Veliki sudarač hadrona, novi CERN-ov 27-kilometarski kružni ubrzivač čestica, startat će s pola snage u studenome 2007. da bi u punom pogonu bio na proljeće 2008. kada će sa svoja četiri glavna eksperimenta započeti i pravi lov na misteriozni Higgs bozon, česticu odgovornu za masu svih drugih čestica. Predviđanja govore da će Higgs biti stvoren tek jednom u svakih 10 trilijuna sudara dvaju visoko-energetskih protona, no, s očekivanih 800 milijuna sudara svake sekunde, LHC bi dnevno trebao proizvoditi "punu šaku" "božjih čestica", a možda i pokoju mini "crnu rupu"…

< > | cijeli članak | verzija za tisak

"Znanstvenici postaju sve moćniji. Možda je vrijeme da redefiniramo Boga kao nešto znatno sofisticiranije od 'obična' tvorca svemira", izjavio je nedavno Andrei Linde, kozmolog sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, a povod je bila "priča" o sve snažnijim ubrzivačima, akceleratorima čestica, posebice 27-kilometarskome kružnome "Velikom sudaraču hadrona" (Large Hadron Collider – LHC), sagrađenom u Europskom centru za fiziku čestica (CERN) kod Ženeve, koji će definitivno započeti s radom - objavljeno je u CERN-u – u studenome 2007. godine. Ili preciznije, prvi probni sudari subatomskih čestica zvanih hadroni trebali bi se dogoditi tijekom posljednja dva mjeseca 2007. kada će LHC raditi s nešto više od polovice snage – snopovi čestica sudarat će se na energiji od 0,9 TeV-a – da bi sve, i akcelerator i detektori, bilo spremno za pravi rad i puni pogon tijekom proljeća 2008. – ubrzivač LHC tada će se raditi na "full" energiji od 14 TeV-a. "Na pragu smo nove i uzbuđujuće ere otkrića na granicama fizike čestica", izjavio je na nedavnoj konferenciji u CERN-u njegov direktor Robert Aymar.

Nedostajuća karika
 
Ukratko, LHC je dizajniran da traga za odgovorima na fundamentalna pitanja o svemiru – što materiju daje njezinu masu, od čega je "napravljeno" 96 posto vidljiva svemira, zašto svemir pretpostavlja materiju nad antimaterijom, te kako se materija razvila "iz" prvih trenutaka postojanja svemira. To jest, sa svoja četiri glavna eksperimentna - ALICE, ATLAS, CMS and LHCb, LHC će u prvome redu tražiti "božju česticu", Higgs bozon, koja je, najjednostavnije rečeno, odgovorna za masu svih drugih čestica, pa time i naše vlastite kilograme, te koja predstavlja jedinu (?) nedostajuću kariku u danas dominantnome Standardnome modelu svemira, odnosno fizike čestica.
 
"Usput", ovaj bi moćni stroj i najveći znanstveni instrument na svijetu, "težak" blizu 3 milijarde eura, mogao stvoriti i koju – mini "crnu rupu". No, da posao znanstvenih kolaboracija iz cijeloga svijeta (naći će se tu i nekoliko fizičara sa Splitskoga sveučilišta i zagrebačkoga Instituta Ruđer Bošković) neće biti nimalo lak možda najbolje kazuje podatak da fizičari predviđaju da će Higgs bozon biti stvoren tek jednom u svakih 10 trilijuna sudara dvaju visoko-energetskih protona! No, s očekivanih 800 milijuna sudara svake sekunde, LHC bi dnevno trebao proizvoditi "punu šaku" Higgsova, pa uspješan lov na "božju česticu" možda i ne bude toliko neostvarljiv…
 
"Prije Higgsa sve je simetrija i dosada. Poslije Higgsa, složenost i uzbuđenje. Kad sljedeći put dignete pogled prema noćnom nebu trebali biste biti svjesni da je sav prostor ispunjen tajnovitim Higgsovim utjecajem koji je, kaže nam teorija, doveo do sve složenosti svijeta koji nam je poznat i koji volimo", veli u svojoj knjizi "Božja čestica" američki nobelovac Leon Lederman, dodajući da nas naše iskustvo s prirodnim svijetom navodi da očekujemo elegantniju organizaciju "svega postojećeg" od one koju smo do danas dokučili. "Sve mora proisteći iz jedne, temeljne jednadžbe", uvjeren je Lederman kao i mnogi drugi znanstvenici, a upravo je Higgs bozon iliti Higgsovo polje to koje upravlja svom tom, nama za sada a možda i zauvijek, neuhvatljivom i neshvatljivom "kozmičkom simfonijom".
 

KRAJ SVEMIRSKE DOSADE?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.