OTOK NA CASTROSKOPIJI
Tena ERCEG
9. kolovoza, 2006.

Američka administracija namjerava iskoristiti Zakon o kubanskoj slobodi i solidarnosti, takozvani "Helms-Burtonov zakon" iz 1996. godine, kojim se učvršćuje američki embargo na Kubi. Prema tom zakonu u Sjedinjenim je Državama moguće podizati tužbe protiv poslovnih ljudi iz drugih zemalja koji posluju sa Kubom i uskraćivati im ulazne vize za SAD, što u praksi znači da međunarodne kompanije moraju birati između poslovanja s Kubom ili sa SAD-om, koje su neusporedivo veće tržište

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Iako bi bilo nezahvalno prognozirati u kojem će smjeru krenuti Kuba nakon smrti Fidela Castra, moguće je barem identificirati tko je sve zainteresiran za ulogu u post-castrovoj Kubi, i kakvu bi vrstu tranzicije svaka od tih skupina željela vidjeti na Otoku. Najmanje informacija dolazi od strane same kubanske vladajuće strukture, koja se u javnosti, razumljivo, ponaša kao da će Castro još dugo vremena poživjeti, a ako i ne poživi, vlast će se prenijeti na njegovog brata Raula i ništa se neće promijeniti.

Najsnažnija interesna skupina zagrijana za promjenu režima na Kubi svakako su Sjedinjene Države i kubanska emigracija u toj zemlji, koji praktički funkcioniraju kao jedno tijelo. Ta je jedinstvenost doslovno realizirana kroz brojne kubanske Amerikance koji su utjecajni dužnosnici vladajuće Republikanske stranke, poput kongresmena Floride Lincolna Diaza Balarta, koji je odmah nakon prvih vijesti o Castrovim zdravstvenim problemima javno zaprijetio kubanskim sigurnosnim snagama da ne pokušavaju spriječiti eventualne građanske nerede na Kubi.
 
"Demokratizacija Kube"
 
Samo nekoliko tjedana prije Castrove operacije, američka državna Komisija za pomoć slobodnoj Kubi predstavila je godišnji plan "demokratizacije Kube" vrijedan 80 milijuna dolara, kojim se, među ostalim, predviđa financiranje unutrašnje opozicije na Kubi. Osnovni je cilj ovog plana spriječiti prijenos vlasti na Raula Castra, odnosno komunističku nomenklaturu, a, osim financiranjem opozicije, to bi se trebalo realizirati i sprječavanjem dotoka financijske pomoći Kubi, bez koje režim ne može opstati, i većina koje, kako tvrde američke vlasti, dolazi od vlade Venezuele.
 
U tu svrhu američka administracija namjerava iskoristiti Zakon o kubanskoj slobodi i solidarnosti, takozvani "Helms-Burtonov zakon" iz 1996. godine, kojim se učvršćuje američki embargo na Kubi. Prema tom zakonu u Sjedinjenim je Državama moguće podizati tužbe protiv poslovnih ljudi iz drugih zemalja koji posluju s Kubom i uskraćivati im ulazne vize za Sjedinjene Države, što u praksi znači da međunarodne kompanije moraju birati između poslovanja s Kubom ili sa SAD-om, koje su neusporedivo veće tržište. Građani SAD-a također mogu podizati tužbe protiv kubanskih i drugih kompanija koje posluju na zemljištima što ga je kubanska vlada nacionalizirala 1959. godine.
 
Iako Helms-Burtonov zakon postoji već 10 godina, prethodna američka administracija nije koristila spomenute odredbe iz straha da time ne naruši odnose SAD-a s drugim državama, no prema najnovijem izvještaju Komisije, Bushova je vlada sada spremna upotrijebiti ga protiv zemalja "Castrove osovine" koje podržavaju prijenos vlasti na Fidelove nasljednike. Komisiju za pomoć slobodnoj Kubi Bushova je administracija osnovala sredinom 2004. godine, u kolaboraciji s imigrantskim kubanskim skupinama, a osim javnih izvještaja, ona sastavlja i tajne preporuke za politiku prema Kubi. Komisiju je osnovao Roger Noriega, zamjenik državnog tajnika za Poslove zapadne hemisfere, ujedno i jedan od autora Helms-Burtonovog zakona, a njome trenutno predsjedavaju glavna državna tajnica Condoleezza Rice i Kubanac Carlos Gutierrez, državni tajnik za trgovinu.
 
Smjena režima na Kubi za SAD je naročito važna u širem, regionalnom kontekstu, budući da je Castro i svojevrsni ideolog regionalnih inicijativa kojima je cilj uspostaviti "antiimperijalistički front" prema SAD-u, odnosno njezinoj neoliberalnoj ekonomskoj politici. Najvažnija od tih inicijativa je Bolivarska alternativa za Ameriku (ALBA), koju su prije nepune dvije godine osnovali Castro i venezuelski predsjednik Hugo Chávez, a prije nekoliko mjeseci pridružila im se i Bolivija pod vodstvom Eva Moralesa. Tim su partnerstvom obuhvaćene različite vrste suradnje, od zdravstva i obrazovanja do energetske politike i trgovine, a cilj mu je razvoj suradnje među državama izvan uobičajenih tokova suvremenog kapitalističkog sustava.
 

OTOK NA CASTROSKOPIJI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.