ELEMENTARNE PRIGODE
Vedran MARJANOVIĆ
9. kolovoza, 2006.

Vladin prijedlog Zakona o elementarnim nepogodama koji je prošao prvo čitanje, vlasnicima ili koncesionarima poljoprivrednih površina poharanih raznim oblicima prirodnih katastrofa, poručuje da svoju imovinu osiguraju kod osiguravateljskih kuća te da ne očekuju da će im država ubuduće pomagati hitnim proračunskim intervencijama, a ne spominje se ni preventivno djelovanje protiv nepogoda. "Od ovakvog zakona, profitirati će samo osiguravateljske kuće", tvrdi Zorislav Šubarić, meteorolog i viši stručni savjetnik u Odjelu za obranu od tuče Državnog hidrometeorološkog zavoda

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Dok seljaci zbrajaju štetu od tuče i drugih elementarnih nepogoda koje ni ove godine nisu zaobišle njihove usjeve, voćnjake i vinograde, u Vladi i Saboru započela je akcija kojom se budući trošak saniranja ovakvih šteta – koje na godišnjoj razini nisu manje od milijardu kuna - želi prebaciti s države na seljake. Vladin prijedlog Zakona o elementarnim nepogodama koji je uoči saborskog ljetnog raspusta prošao prvo čitanje, vlasnicima ili koncesionarima poljoprivrednih površina poharanih sušom, poplavom, olujom, tučom i drugim oblicima prirodnih katastrofa, poručuje da svoju imovinu osiguraju kod osiguravateljskih kuća te da ne očekuju da im država i lokalne vlasti ubuduće pomažu hitnim proračunskim intervencijama kad ih snađe ono najgore.

Istina, ta pomoć države seljacima iz godine u godinu sve je slabija, zapravo smiješna kad se uzme u obzir obujam šteta, na što ćemo se osvrnuti nešto kasnije; puno je, za ljude koji žive od poljoprivrede, ali i društvo u cjelini, važnije da se u novom Zakonu o elementarnim nepogodama preventivno djelovanje državnih institucija protiv istih uopće ne spominje. Tako se, primjerice, ne spominje ni obrana od tuče, inače organizirana pri Državnom hidrometeorološkom zavodu.
 
Bez strategije
 
"Samo ime zakona je nonsens, a njegov sadržaj najblaže rečeno nedorečen je", komentira za Feral meteorolog i viši stručni savjetnik u Odjelu za obranu od tuče DHMZ-a Zorislav Šubarić. "Od ovakvog zakona", nastavlja Šubarić, "koji se ne naslanja ni na kakvu strategiju zaštite poljoprivredne proizvodnje ili životnog prostora, niti je podbočen detaljnijim projekcijama što bi se njime trebalo promijeniti i u kojem smjeru, profitirati će samo osiguravateljske kuće."
 
"Ako pođemo od toga da osiguravateljske kuće neće dati policu vlasniku zemljišta koje je nebranjeno od tuče ili nije u sustavu navodnjavanja, postavlja se pitanje kako je autor zakona mogao zaobići pitanje prevencije šteta od elementarnih nepogoda? Izuzmemo li kako je sigurno da će osiguravatelji biti stupanjem zakona na snagu bogatiji za desetke milijuna kuna, njime se ništa drugo, po pitanju zaštite od elementarnih nepogoda, ne rješava", tumači Feralov sugovornik.
 
Troškovi proizvodnje za seljake biti će daleko veći nego dosad, pod uvjetom da uopće budu financijski sposobni da plaćaju osiguranje. Prema riječima predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Darka Grivičića, oko dvadesetak posto poljoprivrednih usjeva već sada je osigurano.
 
"Nametanje opće obveze osiguravanja u poljoprivredi naizgled nije loše rješenje, ali samo pod uvjetom da Vlada osigura nekomercijalne cijene ugovaranja osiguranja i fer procjenu šteta. Osiguravatelji bi ubuduće mogli uprihoditi pet puta više prihoda od proizvođača u poljoprivredi, pa ako je jedina ideja zakona ta da se osiguravateljskim kućama osiguraju novi poslovi, seljaci će biti protiv toga", poručio je Grivičić Feralovu novinaru.
 
Autori spomenutog zakonskog prijedloga polaze od toga da prosječna polica osiguranja poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 374 kune za vrijednost osigurane proizvodnje po hektaru od 8731 kunu. Budući je svjestan da ratari, voćari i vinogradari u pravilu nemaju toliko novaca, predlagač novog zakona je predvidio da oni plaćaju svega 20 posto police, dok bi ostatak subvencionirali država (40 posto), te županija i općina ili grad, na čijem se teritoriju osigurana površina nalazi, sa po dvadeset posto. No, udio države i lokalnih vlasti bio bi seljaku isplaćen naknadno, nakon što on cjelokupni iznos police sam uplati. Zvuči nevjerojatno da ovako kompliciran način osiguravanja, predlagač naziva pojednostavljenjem dosadašnjeg načina zaštite od elementarnih nepogoda.
 

ELEMENTARNE PRIGODE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.