KLAONICA NA RUBU RATA
Ivica ĐIKIĆ
9. kolovoza, 2006.

Dva su moguća razloga zbog kojih nije procesuiran zločin Armije BiH nad hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti, iako je hrvatska policija još sredinom 2000. godine provela opsežnu istragu: Hrvatska se ne bavi ubojstvima svojih građana srpske nacionalnosti dok je ne natjeraju međunarodni faktori, a i general bosanskohercegovačke Armije Atif Dudaković, nesumnjivo upućen u zvjerstva nad Srbima na tom području, bliski je prijatelj generala Marijana Marekovića, trenutačnog zapovjednika Hrvatske kopnene vojske

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Hrvatska državna tijela zatekla su se u priličnom raskoraku nakon što su dvije srbijanske televizijske stanice emitirale video snimku likvidacije jednog srpskog zarobljenika tokom operacije "Oluja" u kolovozu 1995., likvidacije za koju se tvrdi da se zbila drugog ili trećeg dana rečene akcije na području između Gline i Dvora na Uni. Njegujući svoj ignorantski i površni pristup glasnogovornik Vlade Ratko Maček izjavio je, naime, da "snimka nedvojbeno potvrđuje da na njoj nisu pripadnici Hrvatske vojske" i da je "nedvojbeno da je snimka nastala negdje u Bosni, a već je od ranije poznata javnosti". Hrvatsko Državno odvjetništvo saopćilo je, pak, da je pregledalo snimku "koja prikazuje ratno djelovanje 505. viteške bužimske brigade Petog korpusa Armije BiH na području sela Gornji i Donji Žirovac u blizini Dvora na Uni", te da traži kriminalističku obradu tog slučaja zato što "postoje sumnje o počinjenju kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, eventualno i ratnih zarobljenika na tom području, i to od za sada nepoznatih pripadnika Armije BiH".

Snimka o kojoj je ovdje riječ, dakle, zasigurno nije nastala "negdje u Bosni", jer se Gornji i Donji Žirovac nesumnjivo nalaze na teritoriju Republike Hrvatske, s tim da je Mačekovo pranje ruku dodatno nerazumljivo ako se zna da je onaj ubijeni Srbin sa snimke bio hrvatski građanin, kao što su hrvatski građani bili i svi oni deseci Srba koji su pobijeni u selima između Gline i Dvora na Uni tokom zbjega prema Bosni: prema operativnim planovima "Oluje", Dvor na Uni smišljeno je bio ostavljen kao koridor za odlazak srpskog stanovništva iz Hrvatske, ali se onda dogodio prodor jedinica Petog korpusa Armije BiH na hrvatski teritorij – koji je, po svemu sudeći, bio planiran u Glavnom stožeru u Zagrebu, ali se nije očekivala iskazana svirepost – i u tom je kratkotrajnom zadržavanju bosanske vojske u Hrvatskoj, po onome što je Feralu kazao jedan umirovljeni visoki časnik HV-a, likvidirano – najčešće zaklano – dvjestotinjak građana srpske nacionalnosti koji su u značajnom broju slučajeva bili civili.

Priča o pobijenim banijskim Srbima koji su pred hrvatskom ofenzivom pokušali pobjeći u Bosnu u ovdašnjoj je javnosti aktualizirana u drugoj polovici 2000. godine, a razlog njezinu tadašnjem aktualiziranju bio je sadržan u zanimanju haaških istražitelja i tužitelja za ratni put ondašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske generala Petra Stipetića: tada je Feral boravio u Gornjem i Donjem Žirovcu, te okolnim selima, o čemu možete čitati na stranicama koje slijede. U svakom slučaju, Stipetić je u razgovoru s istražiteljima iz Haaga sa sebe uspio skinuti odgovornost za ubijanje Srba na potezu Glina-Dvor na Uni, no odgovornost do ovoga časa formalno nije prešla ni na koga, a što se tiče Haaškoga suda, to se neće ni dogoditi, jer je taj sud završio sve istrage koje je mislio voditi. U razgovorima s nekolicinom nekadašnjih visokih vojnih i civilnih dužnosnika, koji su bili izravno uključeni u provođenje "Oluje" i koji su zahtijevali anonimnost zbog neugodnih iskustava s bosanskom tajnom službom kad je posrijedi javno svjedočenje o zločinima Armije BiH tokom spomenute vojne operacije, Feral je u glavnim crtama rekonstruirao što se događalo drugog ili trećeg dana "Oluje" na području između Gline i Dvora na Uni.

Usporeni prodor

S obzirom da je prodor hrvatskih trupa na petrinjskome pravcu išao sporije nego na tzv. južnim pravcima napada, a razlog tome ležao je u samovoljnim izmjenama plana što ih je poduzeo general Ivan Basarac koji je ubrzo zamijenjen generalom Stipetićem, oko podneva 7. ili 8. kolovoza 1995. – naši sugovornici u većini misle da se radilo o 7. kolovozu, no ograđuju se nepouzdanošću sjećanja – u Glavni stožer HV-a u Zagrebu stigla je poruka Promatračke misije UN-a da na području Gornjeg i Donjeg Žirovca traju brutalni zločini nad Srbima, te da zločine čine pripadnici Armije BiH koji su prešli državnu granicu. "Uz tu alarmantnu poruku, promatrači su tražili da hitno uspostavimo vezu sa zapovjednikom Petog korpusa Armije BiH generalom Atifom Dudakovićem i da od njega zahtijevamo da svoje jedinice, a riječ je bila o 505. bužimskoj brigadi, odmah povuče natrag u Bosnu", kaže jedan od naših sugovornika. "Ubrzo smo uspostavili vezu s Dudakovićem i njegove su se jedinice povukle nakon tri-četiri sata."

KLAONICA NA RUBU RATA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.