DARKO
PEKICA, ČLAN ŠIKUTI MACHINE, MULTIMEDIJALNE UMJETNIČKE SKUPINE IZ SAVIČENTE, GOVORI
O NOVOJ KNJIZI U KOJOJ SE PREDSTAVLJA NJEZIN RAD, TE BROJNIM DRUGIM PROJEKTIMA
ŠTORIJE O PRAŠČINI
Tatjana GROMAČA
9. kolovoza, 2006.
"To je jedan multimedijalni libar prez kojega bimo sigurno zabili
na naike stvari ke smo organizirali, aš nidan ud nas ki smo u Šikuti ni vodija
niku evidenciju. Dok smo slagali libar bi se bili domislili nikega programa i onda
iskali fotke i pensan da nismo ninega zabili vrči u libar, a i ku smo neka nan
škuža", veli Darko Pekica
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Šikuti
Machine, umjetnička skupina iz Savičente, ovih je dana objavila knjigu koja
predstavlja neku vrst slikovno–tekstualnog sažetka njihovog dosadašnjeg rada.
Radi se o vizualno jako lijepo koncipiranom slikovnom "albumu" s "poklon"
CD-om, koji podsjeća ili upoznaje s brojnim performansima koje je ova skupina "poduzimala"
u proteklih šest godina svoga postojanja, kao i s nizom zanimljivih izložbi, gostovanjima
drugih umjetnika, glazbenika, pjesnika, autora filmskih radova… Stara kamena
kuća u tom malom selu za koje nismo sigurni da bi netko inače čuo, kao i štala
i dvorište pored nje, bili su tako posljednjih godina poprište mnogih
zanimljivih umjetničkih zbivanja. To potvrđuju imena samo nekih autora koji su
gostovali u Šikutima kraj Savičente - Sven
Stilinović, Slaven Tolj, Nadan Rojnić, Davor Mezak, Marko Brecelj,
Franci Blašković, Bane Milenković, Alem Korkut, Let 3, Bojan Šumonja, Đanino Božić, Nikola Ražov,
Nikolina Ivezić, Robert Pauletta, Livio Morosin i – mnogi drugi. Povodom knjige o "Šikuti
Machine" razgovarali smo s jednim od pokretača ove skupine, Darkom Pekicom.
- Kako obično predstavljate
umjetničku skupinu "Šikuti Machine", o čemu se tu zapravo radi?
- Dela se o par entuzijasti
koji imaju pensir da uvo ča se dela da bi se dobilo niki dinar za življenje ni
dosti nego da rabi ništo več ud tega. Tako da smo se dosti slučajno stlali nas
šest 2000-miljarte i počeli hitati gnjoj po jenoj vali za vrime maše na Vazan.
Ten performansu smo dali ime "Fitnes". Pokle tega smo počeli
organizirati izložbe i druge kulturne programe.
Ruralne i moderne
- Postoje različiti pravci izražavanja koje naziv "Šikuti
Machine" objedinjuje – film, književnost, instalacije… Koje su vaše
najveće "uspješnice" i koji autori stoje iza njih?
- Šikuti Machine bi bija
kako niki spoj ruralnega i modernega, tradiciononalnega i suvremenega, tako da
se kroz suvremen način izražavajna ispriča štorija o praščini, štali, kampanji
i životu na selu.
Nebin posebno naglašava ni
jedan projekt, aš su svaki na niki svoj mod posebni i imaju niku teplinu ka
zrači. Činjenice govore da smo dobili određene nagrade za filmove na domačim
revijama i danima, i pristojan broj novinskih pohvala, ali paran da su najveća
pohvala ljudi koji dojdu u Šikute ili Savičentu na naše izložbe, perfomanse,
instalacije, filmove i razne promocije. To je jedan poseban gušt kad u Šikute kadi
u galeriji (štali ud mojega pokojnega dida) dojde pedesetak ljudi i tamo
zustane pet-šest ur čakulajući, idući i pijući.
- Gdje su sve do sada, od interesantnijih imena, "Šikuti
Machine" izlagali, nastupali, imali "intervencije" ili na neki
drugi način pokazivali to što rade?
- Najbolje nan je bilo kad
smo predstavljali libar Savičenta in the morning i filmove "Praščina"
i "Cuki" u Žminju, Barbanu, Gačišću, Motovunu, Novigradu. Guštali smo
i u Zagrebu, Osijeku, Riki, Krk, Kopar ali ne tako kako i po tima malima
istarskin misti. Kad bi gleda "Praščinu" čovik iz Rike bi se zgraža,
a kad bi "Praščinu" gleda čovik z Barbana bi mu bilo za svin
normalno.
- Čini se da vaš rad ima podršku od kustosa, povjesničara
umjetnosti…
- Od
prve izložbe u Šikuti novinar Radio Pule Mario
Benčić je pozva svoga prijatelja kustosa Mladena Lučića Luca da dojde u Šikute na ča se on nerado odazva jer
je smatra da je to još jena seoska priredba, ali se oduševija i počeja dovoditi
najrecentnije hrvatske umjetnike na ča bi se i oni jako oduševili i nagovarali
svoje prijatelje da moraju tamo napraviti izložbu. Za tin nas je otkrila i Jerica Ziherl (povjesničarka umjetnosti
i voditeljica novigradske galerije Rigo) i počela surađivati i uz pomoč
njezinog prijatelja Getulia Alvianija uglednog
talijanskog umjetnika i kolekcionara organizirali smo jednodnevnu izložbu
originalnih grafika Vasilija Kandinskog u
Šikuti.
ŠTORIJE O PRAŠČINI
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|