AMERIČKA LANJSKA POLITIKA
Tena ERCEG
14. rujna, 2006.

Dok austrijski Der Standard tvrdi da će budući povjesničari kao prekretnicu u suvremenoj povijesti radije uzimati 20. ožujka 2003., datum početka napada na Irak, William J. Dobson u američkom časopisu Foreign Policy kaže kako je 11. rujna samo "naglasio razlike i neravnoteže koje su i ranije postojale". Jedina velika promjena koja se dogodila nakon 11. rujna, smatra Dobson, odnosi se na ogromno povećanje proračuna Pentagona, koji je u zadnjih pet godina zabilježio porast od čak 40 posto. Promjene je, sukladno tome, doživjelo i područje međunarodnih ljudskih prava

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Na petu obljetnicu terorističkih napada 11. rujna svjetski su se mediji, više nego samim događajem, bavili možda najkontroverznijom tezom američke administracije, onom da se nakon tog događaja "promijenio cijeli svijet". Ako izuzmemo političare, stručnjake i medije koji podržavaju američku vanjsku politiku, u javnosti, naročito europskoj, prevladava stav da je takva tvrdnja ipak pretjerana, te da su se na globalnoj razini stvari zasigurno radikalizirale, ali ne i fundamentalno promijenile.

Austrijski list Der Standard tvrdi, primjerice, da će budući povjesničari kao prekretnicu u suvremenoj povijesti radije uzimati 20. ožujka 2003., datum početka američkog napada na Irak, budući da je "današnji svijet oblikovan prema dobrovoljnim odlukama donesenim u Bijeloj kući, a ne zbog rušenja njujorških blizanaca". Taj je napad, tvrdi austrijski list, doveo do radikalizacije pitanja Bliskog istoka, zbog čega će svijet patiti još mnoge buduće godine i koji će puno više utjecati na Europu, nego na SAD, koje su zaštićene svojim geografskim položajem i većom sposobnošću integracije. I nizozemski list NRC Handelsblad smatra da su se teroristički napad i američka reakcija na njih najdublje odrazili upravo na područje Bliskog istoka, jer je američka akcija u Iraku "uništila ideju o demokratizaciji Bliskog istoka".

Recept za katastrofu

Američki politolog Mark Lilla u švicarskom listu Neue Zurcher Zeitung iznosi tezu da je napad na Ameriku tu zemlju gurnuo još dublje u stanje "mentalnog povlačenja", umjesto da ju je probudio. Pritom je vladajuća američka administracija, smatra Lilla, samo simptom, a ne uzrok tog stanja, a bijeg od realnosti koji se ogleda i u njezinoj vanjskoj i unutarnjoj politici, u kombinaciji s vojnom akcijom "recept je za katastrofu". Poljska Rzeczpospolita drži, pak, da je Al-Qa'idi pošlo za rukom nešto čemu se možda nije nadala, a to je pokrenuti radikalnu krizu u transatlanskim odnosima: "Umjesto da je konsolidirao klimavo prijateljstvo dvaju prirodnih saveznika, 11. rujan obilježio je početak dubokog neslaganja". Amerika je, naime, za temelj svoje nove obrambene strategije uzela preventivni napad, i time sebi uzela za pravo da se ponaša kao "svjetski sudac, porota i krvnik, a ta uloga u rijetko koga izaziva simpatije". Činjenica je, međutim, i da ovakvo ponašanje nije ništa novo za SAD, te da je cijela druga polovica prošlog stoljeća također bila obilježena brojnim američkim unilateralnim intervencijama koje su mijenjale političku sliku svijeta.

Ni same činjenice napada na njujorški World Trade Centar, kao i onoga što se događalo prije i nakon njega, ne pokazuju da je taj napad bio nešto što bi trebalo promatrati kao izolirani, iznenadni, dramatični događaj koji je došao niotkud i zauvijek promijenio svijet. U prilog tezi o kontinuitetu svakako idu i neke notorne činjenice, poput one o suradnji američkih tajnih službi i Talibana u Afganistanu osamdesetih godina, količini nafte smještenoj u regiji Kaspijskog mora, te doktrini preventivnog rata koja se u SAD-u kuha već godinama.

Sjetna Nova 1991.

No, možda najsveobuhvatniji pristup pitanju je li napad 11. rujna zaista promijenio svijet zauzeo je američki časopis Foreign Policy. Stavku po stavku, ugledni magazin nabraja podatke koji pokazuju da "svijet danas izgleda gotovo isto kao i 10. rujna". Autor teksta William J. Dobson smatra, naime, da, ukoliko postoji dan koji je zauvijek promijenio tijek povijesti nije datum napada na New York, već Nova godina 1991., dan raspada Sovjetskog Saveza. Od tog trenutka Sjedinjene Države jedina su svjetska velesila, a ta je situacija svijet izbacila iz ravnoteže i započelo post-hladnoratovsko doba u kojemu smo danas podjednako kao i prije terorističkog napada.

Da smo se prije njega bavili istim pitanjima kao i danas, svjedoče novinski naslovi toga dana: Washington Post, primjerice, donosi tekst naslovljen "Izraelski tenkovi okružili grad na Zapadnoj obali", a New York Times "Iran negira tvrdnje da ima nuklearno oružje". Istraživanja javnog mnijenja iz 1983. i 1995. godine pokazuju, pak, da većina svjetskih država, baš kao i danas, ni tada nije podržavala američku vanjsku politiku, a to pokazuje da je upravo činjenica da su SAD i ranije doživljavane kao "globalni hegemon" razlog zbog kojeg je baš ta zemlja odabrana da bude meta terorističkog napada.

AMERIČKA LANJSKA POLITIKA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.