FERAL ISTRAŽUJE:
DOLAZI LI DRŽAVI NA NAPLATU CEH ZA RAŠIRENU PRAKSU OTPUŠTANJA PO ETNIČKOM
PRINCIPU RANIH DEVEDESETIH GODINA
OČISTI PA PLATI!
Vedran MARJANOVIĆ
2. studenoga, 2006.
"Već
šest godina pokušavamo sa državom postići dogovor da nam se isplate otpremnine
po modelu kojim je već namireno 1746 radnika 'Borova'. To bi državu koštalo 68
milijuna kuna i to je minimum minimuma onoga što nam pripada, ali nailazimo na
zid i sve ide prema tome da ćemo se morati obratiti međunarodnim sudovima. Ali
tada ćemo složiti pravi račun", tumači predsjednik Udruženja radnika
"Borova" Mirko Grahorac, pojašnjavajući da je riječ o sporu između
Republike Hrvatske i najmanje 1800 radnika kombinata "Borovo", koji
su jednim potezom pera otpušteni prije gotovo osam godina, te da je sada u
pitanju odštetni zahtjev od - milijardu kuna
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
Pred
Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu uskoro bi se mogao povesti spor
između najmanje 1800 radnika kombinata "Borovo", koji su jednim
potezom pera otpušteni prije gotovo osam godina, i Republike Hrvatske, u kojem
radnici traže odštetu za nezakonit otkaz, uskraćene doprinose za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje i još neka materijalna prava koja im proizlaze iz radnog
odnosa. Kako među otpuštenima prevladavaju građani srpske nacionalnosti, k tome
iz reintegriranog Podunavlja, spor neizbježno, osim radno-pravne, ima i
političku dimenziju. Budući se u Strasbourgu već vode neki sporovi sličnog
obilježja i istog korijena, koji se vuku iz ranih devedesetih kada su u ovoj
zemlji masovno dijeljeni otkazi po etničkoj osnovi, uz već donesene i prve presude
(slučaj Jovanović), vrlo vjerovatno
sudovanje borovskih radnika i RH neće biti posebno po tome, već po odštetnom
zahtjevu koji bi se mogao staviti u dotičnu tužbu. U pitanju je, kako je Feralovu novinaru, najavljujući pravosudni
pohod na Strasbourg, poručio predsjednik Udruženja radnika "Borova" Mirko Grahorac, odštetni zahtjev od
milijardu kuna.
"Već
šest godina pokušavamo sa državom postići dogovor da nam se isplate otpremnine
po modelu kojim je već namireno 1746 radnika 'Borova'. To bi državu koštalo 68
milijuna kuna i to je minimum minimuma onoga što nam pripada, ali nailazimo na
zid i sve ide prema tome da ćemo se morati obratiti međunarodnim sudovima. Ali
tada ćemo složiti pravi račun", tumači Grahorac, kojeg, kao i članove njegove udruge, očito izdaje
strpljenje, iako na razini više ministarstava Sanaderove Vlade postoji nekakva komisija koja već dulje vrijeme
razmatra zahtjeve borovskih radnika i samo
što nije donijela rješenje.
Ratna zona
Iako
Grahorac načelno odbija etnički
prizvuk cijele priče sa otkazima u kombinatu "Borovo", ističući kako
u njegovom udruženju ima pripadnika svih nacionalnosti, činjenice su neumoljive.
Kada je došlo do reintegracije Podunavlja, nova Uprava "Borova" stala
je dijeliti otkaze radnicima, koje je zatekla u kombinatu s obrazloženjem da se
3. prosinca 1991., nisu javili u predstavništvo kombinata u Zagrebu. Na taj datum
bili su, da stvar po radnike bude gora, datirani i sami otkazi. Svakome tko
iole poznaje situaciju u Hrvatskoj u prosincu 1991. jasno je kako se u
zagrebačko predstavništvo "Borova" nisu mogli javiti ne samo
stanovnici tada okupiranog Vukovara i njegove okolice, pretežito Srbi, nego ni
brojni Vukovarci razasuti po inozemstvu. Tako je među radnicima nekoć moćnog
slavonskog kombinata država napravila rasjed po etničkoj osnovi, pa su među
onima koji će biti vraćeni na posao u "Borovu" nakon mirne
reintegracije ili isplaćeni u otpremninama, većinom Hrvati, jer su se 3. prosinca
1991. mogli javiti tamo gdje je trebalo, dok su među onima koji obijaju pragove
državne administracije i hrvatskih sudova tražeći otpremnine, uglavnom Srbi.
"Osim
očevidno nezakonitog uporišta za masovna otpuštanja, mi ćemo u tužbu za
Strasbourg priložiti i odredbe Sporazuma o mirnoj reintegraciji istočnog
Podunavlja u kojima se kaže kako u Podunavlju neće biti otpuštanja, kao i neke
uredbe same hrvatske Vlade iz jeseni 1991. koje jamče očuvanje radnih mjesta u
tvornicama koje se nalaze u ratnoj zoni", pojašnjava Mirko Grahorac.
Iako
će na jedan od prvih dopisa koji je Grahorčevo
udruženje poslalo državnoj administraciji, još u siječnju 2004. biti
ekspresno odgovoreno iz kabineta premijera Sanadera
kako je predmet borovskih radnika "primljen i proslijeđen po naputku
dr. Sanadera na daljnje
postupanje", ništa se, dakle, riješilo nije. Očekivano, od izvršne vlasti,
još je sporija u rješavanju zahtjeva borovskih radnika sudska vlast.
"Imamo
već i neke presude po pojedinačnim tužbama, kako na Općinskom sudu u Vukovaru,
tako i na Vrhovnom sudu, ali nakon procesa koji su trajali najmanje pet, šest
godina i nakon brojnih požurnica koje smo slali za sazivanje ročišta. Ovdje se,
međutim, radi o ljudima na pragu treće životne dobi, uz to izrazito lošeg
materijalnog stanja i ti sporovi apsolutno presporo idu da bi se namirili na
taj način", upozorava predsjednik Udruženja radnika "Borova",
koji je emisare državne administracije u pregovorima oko obeštećenja suočio i
sa dopisom predsjednika Europske komisije Josea
Manuela Barrosa, u kojem se slučaj radnika "Borova" naziva diskriminacijom
po etničkom principu.
OČISTI PA PLATI!
< >
| cijeli članak | verzija za tisak
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.
|
|