OČISTI PA PLATI!
Vedran MARJANOVIĆ
2. studenoga, 2006.

"Već šest godina pokušavamo sa državom postići dogovor da nam se isplate otpremnine po modelu kojim je već namireno 1746 radnika 'Borova'. To bi državu koštalo 68 milijuna kuna i to je minimum minimuma onoga što nam pripada, ali nailazimo na zid i sve ide prema tome da ćemo se morati obratiti međunarodnim sudovima. Ali tada ćemo složiti pravi račun", tumači predsjednik Udruženja radnika "Borova" Mirko Grahorac, pojašnjavajući da je riječ o sporu između Republike Hrvatske i najmanje 1800 radnika kombinata "Borovo", koji su jednim potezom pera otpušteni prije gotovo osam godina, te da je sada u pitanju odštetni zahtjev od - milijardu kuna

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu uskoro bi se mogao povesti spor između najmanje 1800 radnika kombinata "Borovo", koji su jednim potezom pera otpušteni prije gotovo osam godina, i Republike Hrvatske, u kojem radnici traže odštetu za nezakonit otkaz, uskraćene doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i još neka materijalna prava koja im proizlaze iz radnog odnosa. Kako među otpuštenima prevladavaju građani srpske nacionalnosti, k tome iz reintegriranog Podunavlja, spor neizbježno, osim radno-pravne, ima i političku dimenziju. Budući se u Strasbourgu već vode neki sporovi sličnog obilježja i istog korijena, koji se vuku iz ranih devedesetih kada su u ovoj zemlji masovno dijeljeni otkazi po etničkoj osnovi, uz već donesene i prve presude (slučaj Jovanović), vrlo vjerovatno sudovanje borovskih radnika i RH neće biti posebno po tome, već po odštetnom zahtjevu koji bi se mogao staviti u dotičnu tužbu. U pitanju je, kako je Feralovu novinaru, najavljujući pravosudni pohod na Strasbourg, poručio predsjednik Udruženja radnika "Borova" Mirko Grahorac, odštetni zahtjev od milijardu kuna.

"Već šest godina pokušavamo sa državom postići dogovor da nam se isplate otpremnine po modelu kojim je već namireno 1746 radnika 'Borova'. To bi državu koštalo 68 milijuna kuna i to je minimum minimuma onoga što nam pripada, ali nailazimo na zid i sve ide prema tome da ćemo se morati obratiti međunarodnim sudovima. Ali tada ćemo složiti pravi račun", tumači Grahorac, kojeg, kao i članove njegove udruge, očito izdaje strpljenje, iako na razini više ministarstava Sanaderove Vlade postoji nekakva komisija koja već dulje vrijeme razmatra zahtjeve borovskih radnika i samo što nije donijela rješenje.
 
Ratna zona
 
Iako Grahorac načelno odbija etnički prizvuk cijele priče sa otkazima u kombinatu "Borovo", ističući kako u njegovom udruženju ima pripadnika svih nacionalnosti, činjenice su neumoljive. Kada je došlo do reintegracije Podunavlja, nova Uprava "Borova" stala je dijeliti otkaze radnicima, koje je zatekla u kombinatu s obrazloženjem da se 3. prosinca 1991., nisu javili u predstavništvo kombinata u Zagrebu. Na taj datum bili su, da stvar po radnike bude gora, datirani i sami otkazi. Svakome tko iole poznaje situaciju u Hrvatskoj u prosincu 1991. jasno je kako se u zagrebačko predstavništvo "Borova" nisu mogli javiti ne samo stanovnici tada okupiranog Vukovara i njegove okolice, pretežito Srbi, nego ni brojni Vukovarci razasuti po inozemstvu. Tako je među radnicima nekoć moćnog slavonskog kombinata država napravila rasjed po etničkoj osnovi, pa su među onima koji će biti vraćeni na posao u "Borovu" nakon mirne reintegracije ili isplaćeni u otpremninama, većinom Hrvati, jer su se 3. prosinca 1991. mogli javiti tamo gdje je trebalo, dok su među onima koji obijaju pragove državne administracije i hrvatskih sudova tražeći otpremnine, uglavnom Srbi.
 
"Osim očevidno nezakonitog uporišta za masovna otpuštanja, mi ćemo u tužbu za Strasbourg priložiti i odredbe Sporazuma o mirnoj reintegraciji istočnog Podunavlja u kojima se kaže kako u Podunavlju neće biti otpuštanja, kao i neke uredbe same hrvatske Vlade iz jeseni 1991. koje jamče očuvanje radnih mjesta u tvornicama koje se nalaze u ratnoj zoni", pojašnjava Mirko Grahorac.
 
Iako će na jedan od prvih dopisa koji je Grahorčevo udruženje poslalo državnoj administraciji, još u siječnju 2004. biti ekspresno odgovoreno iz kabineta premijera Sanadera kako je predmet borovskih radnika "primljen i proslijeđen po naputku dr. Sanadera na daljnje postupanje", ništa se, dakle, riješilo nije. Očekivano, od izvršne vlasti, još je sporija u rješavanju zahtjeva borovskih radnika sudska vlast.
 
"Imamo već i neke presude po pojedinačnim tužbama, kako na Općinskom sudu u Vukovaru, tako i na Vrhovnom sudu, ali nakon procesa koji su trajali najmanje pet, šest godina i nakon brojnih požurnica koje smo slali za sazivanje ročišta. Ovdje se, međutim, radi o ljudima na pragu treće životne dobi, uz to izrazito lošeg materijalnog stanja i ti sporovi apsolutno presporo idu da bi se namirili na taj način", upozorava predsjednik Udruženja radnika "Borova", koji je emisare državne administracije u pregovorima oko obeštećenja suočio i sa dopisom predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, u kojem se slučaj radnika "Borova" naziva diskriminacijom po etničkom principu.
 

OČISTI PA PLATI!
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.