UMJETNIK I ZIDOVI
Marina BARIČEVIĆ
2. studenoga, 2006.

Veliki panoi, scenografije, zidne kompozicije, murali, uvrstili su Mascarellija u specijaliste zidnog slikarstva. Stoga samo nekoliko murala toga umjetnika ilustrira njegovu ovladanost i vrsnost u toj likovnoj disciplini: na zadarskom poluotoku oslikao je 1949. 20-metarski pano, koji je ratne ruševine sklanjao od pogleda; 1954. oslikao je u Palači UN-a u New Yorku simboličku kompoziciju o povijesnoj evoluciji čovječanstva; 1956. ostvario je skulpturalnu kompoziciju u Parku Lomonosov u Moskvi...

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Zavičajni muzej grada Rovinja ovoga je ljeta obznanio vrijednu monografiju o slikarskom djelu Brune Mascarellija autorice, povjesničarke umjetnosti Margarite Sveštarov Šimat. U sebi je sjedinila veliku nekadašnju energiju kulturnog istarskoga gradića i agilnost dviju nezaobilaznih ličnosti: Argea Curta, dugogodišnjeg ravnatelja muzeja, i Brune Mascarellija, likovnog stvaratelja i animatora umjetničkog života Rovinja. Curto je otišao u mirovinu, ali ispunivši dug prema slikaru uz njegov 80. rođendan. Ne treba biti previše nostalgičan, vremena nisu povijest i rijetko se ponavljaju, ali Argeo Curto nije bio samo sklon "inventuri" kulturnih postignuća nego je bio i sudionik i sustvaratelj vremena koje vrednuje.

Skoro intuitivno za monografkinju, poslije dugog čekanja, odabrana je idealna osoba. Margarita Sveštarov Šimat prepoznata je kao vrlo seriozna povjesničarka umjetnosti s izrazito "muškom" rečenicom i kultiviranim stilom. Ne krije se u slici i metafori, u okolišanju radi kvantitete nego odmjereno analizira, uspoređuje, razlaže, informira, citira, tumači… ostavljajući dojam izgubljene profesionalne ozbiljnosti. Kvalitete. A to je upravo ekvivalent za umjetnost i angažman Mascarellija, za sliku kulturnog Rovinja.
 
Bruno Mascarelli rođen 1926. u Sarajevu, u Rovinj je stigao 1948. godine, a već 1950. postao je i ostao, uz stalne odlaske i dolaske, njegov stanovnik s adresom na Grisiji – jedinstvenoj ulici – izložbi, ateljeu. Njegova kuća bila je stjecište intelektualaca literata i umjetnika, ličnosti slobodne misli: O. Daviča, P. Matvejevića, A. Šoljana, Irene Vrkljan, S. Quasimoda… "Izgubljen" u vlastitom zadovoljstvu i slobodi Mascarelli je, mjereno s kozmopolitizmom Meštrovića ili Jagode Buić (dvojbe u veličinama nema!) naš najsvjetskiji umjetnik. Živio je i radio u Rovinju, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Izraelu… Danas je stalno između Rovinja i Pariza; začudnoj Grisiji parira još začudnija pariška Latinska četvrt.
 
Pokušao je akademsko znanje u umjetničkom zanatu steći na kiparstvu u klasi Tome Rosandića, Lojze Dolinara i Svete Stojanovića u Beogradu i na slikarstvu u Zagrebu u klasi Ernesta Tomaševića. Bez diplome ijedne akademije već 1947. godine izlaže prvi put na zagrebačkom Majskom salonu. Od kraja četrdesetih godina 20. stoljeća radio je u Zagrebu na poslovima Oglasnog zavoda Hrvatske. Veliki panoi, scenografije, zidne kompozicije, murali… uvrstili su Mascarellija u specijaliste zidnog slikarstva. Stoga samo nekoliko murala toga umjetnika, koje prigodno navodim, ilustrira njegovu ovladanost i vrsnost u toj likovnoj disciplini: na zadarskom poluotoku oslikao 20–metarski pano, koji je ratne ruševine sklanjao od pogleda; 1949. godine; oslikao simboličku kompoziciju o povijesnoj evoluciji čovječanstva, Palača UN, New York, 1954.; ostvario skulpturalnu kompoziciju u Parku Lomonosov, Moskva, 1956.; izradio mozaik za Zimski sportski centar, Koblenz, 1966.; izradio projekt za rješenje urbanističkog izgleda rovinjskog Trga maršala Tita i projektirao rasvjetna tijela za isti trg, 1968… Bio je čak angažiran na projektu urbanizacije pustinjskih područja Izraela, gdje je 60-ih i 70-ih godina boravio. Naravno oslikava zidove u gostionici Viecia Battana u Rovinju; zatim u hotelima, brijačnici… Umjetnik na svakoj bijeloj, slobodnoj i praznoj pačetvorini.
 

UMJETNIK I ZIDOVI
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.