Interview



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
2. studenoga, 2006.

MARIO MARUŠIĆ, UGLEDNI DUBROVAČKI TURISTIČKI DJELATNIK, DIREKTOR TVRTKE "EUROADRIA", O PROBLEMATIČNOME STANJU U HRVATSKOM TURIZMU

PARADA NESKLADA
Luko BRAILO
2. studenoga, 2006.

Turistička ponuda u svijetu, napose na Mediteranu, ogromna je, a gosti postaju sve zahtjevniji. Rezultati su od Istre do Dubrovnika, gledajući po tržištima, različiti, ali je upravo nesklad cijena s ponudom imao velike posljedice na jugu Hrvatske gdje je promet iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije u padu. Sa ta tri tržišta je, recimo, na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno oko 350.000 noćenja manje nego lani, što pokazuje da se s cijenama ne može ići preko praga koji tržište podnosi

< > | cijeli članak | verzija za tisak

mario_marusic_by_zt_02_150.jpg"Početkom godine bilo je i pribojavanja od ishoda ovogodišnje sezone, no sad kad je poznato da je Hrvatsku posjetilo više od 10 milijuna gostiju i da je od turizma ostvareno oko 6,3 milijarde eura prihoda, možemo biti zadovoljni. To, međutim, nije razlog za euforiju, s obzirom da je postalo jasno kako je vrijeme skokovitih porasta prometa kakvi su se bilježili posljednjih godina iza nas. Od 2002. do danas Hrvatska jest nadmašila mnoge destinacije na Mediteranu, no isto je tako činjenica da se u pogledu kapaciteta kojima raspolažemo, kao i fizičkih mogućnosti uposlenih u turizmu, više ne može odraditi. Bez novih hotelskih kapaciteta i bez dovoljno radne snage ne vjerujem da se u budućnosti može ostvarivati snažniji rast prometa", riječi su Marija Marušića, uglednog dubrovačkog turističkog radnika, direktora tvrtke "EuroAdria", čovjeka koji je cijeli radni vijek proveo u izravnom kontaktu s gostima.

- Na proteklih dana održanom skupu "Dani hrvatskog turizma", unatoč zadovoljstvu postignutim rezultatima, bilo je primjetno da s mnogih tržišta stižu ozbiljna upozorenja kako se mora poštivati pravilo "value for money", odnosno da se usklade cijene s ponudom, s obzirom da je ponuda svakim danom sve snažnija, i da se goste koji nam dolaze više ne može očarati "suncem, morem i kamenom"?
 
- Turistička ponuda u svijetu, napose na Mediteranu, ogromna je, a gosti postaju sve zahtjevniji, što je apsolutno normalno, jer je u konačnici riječ o njihovim novcima namijenjenim za odmor. Rezultati su od Istre do Dubrovnika, gledajući po tržištima, različiti, ali je upravo nesklad cijena s ponudom imao velike posljedice na jugu Hrvatske gdje je promet iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije u padu. Sa ta tri tržišta je, recimo, na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno oko 350.000 noćenja manje nego lani, što pokazuje da se s cijenama ne može ići preko praga koji tržište podnosi. Doduše, taj su manjak izvukli gosti iz drugih zemalja, ali se na dubrovačkom području kao izrazitoj aviodestinaciji mora voditi računa o tom suodnosu cijena i ponude da bi se gosti s tih tržišta vratili u idućim godinama.
 
Još je jedna okolnost na koju se mora obratiti pažnja. Više nego prošlih godina ove smo sezone u mnogim hotelima, pa i onim ponajboljim u Dubrovniku, što znači i u Hrvatskoj, jer je ovdje dosta hotela s četiri i pet zvjezdica, imali pritužaba na nedovoljnu ljubaznost zaposlenog osoblja, neposlovni odnos prema gostima itd. Bojim se da ako ne dođe do žurne i konstantne edukacije o novim trendovima u posluzi i ponašanju prema gostima, da nas to može više koštati nego nerazumno povećavanje cijena.
 
Rezultat internetizacije
 
- Velike se promjene bilježe i u načinu dolaska gostiju, klasični touroperatorski aranžmani i obilasci turističkih sajmova imaju puno manju važnost nego prije?
 
- Čini mi se da se u tom pogledu na cijeloj obali malo spava. Ne prati se dovoljno što se događa na tržištima, što se posebno osjeća na jugu zbog orijentiranosti na avio goste. Ove godine je zabilježen znatan rast dolaska gostiju iz Skandinavije, iako tamo nema velikih globalnih touroperatora kao ranijih godina. Povećan broj gostiju iz tih zemalja je izravni rezultat tamošnje internetizacije. Kao što se "on line" kupuju avio karte, tako se direktno bukiraju hoteli, pa je klasičnih gostiju s tzv. paket aranžmanom sve manje. Buking na Internetu u Velikoj Britaniji raste godišnjom stopom od 15 posto, i taj tzv. Dynamic Packacking dosegao je promet blizu 10 milijardi eura. Vrijeme velikog Berlinskog turističkog sajma s "rooming listom" u najlonskoj vrećici je prošlost.
 
- I niskotarifni avio prijevoznici su značajno promijenili turistička kretanja?
 
- Rast tog prometa je iz godine u godinu sve značajniji. Primjerice, unatrag nekoliko godina u Njemačkoj je udjel "low cost" kompanija iznosio skromnih 3 posto, danas te tvrtke na tom tržištu imaju 22 posto udjela, a do 2010. godine predviđa se da će ti prijevoznici uzeti više od trećine svih letova.
 

PARADA NESKLADA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1102_150.jpg