IPAK SE SKREĆE
Tena ERCEG
27. prosinca, 2006.

Da je pozicija predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada sve više ugrožena, nedvojbeno su pokazali nedavno održani izbori za Vijeće stručnjaka, tijelo sastavljeno od 86 klerika koje svakih osam godina imenuje i nadgleda "revolucionarnog vođu" i provjerava ideološku prihvatljivost predsjedničkih kandidata. Na tim izborima Ahmadinedžadovi saveznici nisu stekli prevlast ni u jednom lokalnom vijeću, dok je koalicija reformista, tehnokrata i umjerenih pragmatičnih konzervativaca, pod vodstvom Rafsandžanija, bivšeg predsjednika i najvećeg Ahmadinedžadovog suparnika, dobila većinu mjesta u tom tijelu

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U Iranu je tijekom proteklog mjeseca održana konferencija na kojoj se osporavao holokaust, održali su se izbori za važno državno tijelo, Vijeće vjerskih stručnjaka, dok su Ujedinjeni narodi donijeli rezoluciju kojom se toj zemlji po prvi puta u povijesti nameću sankcije, na što je iranska vlada odgovorila daljnjim inaćenjem u vezi svog nuklearnog programa, pa i prijetnjama međunarodnoj zajednici blokadom trgovine naftom.

Ishodište svih ovih događaja svakako je jedan čovjek, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, na čije ponašanje, čini se, utječe činjenica da je njegova pozicija na vlasti sve više ugrožena. Tako su barem pokazali nedavno održani izbori za Vijeće stručnjaka, tijelo sastavljeno od 86 klerika koje svakih osam godina imenuje i nadgleda "revolucionarnog vođu" i provjerava ideološku prihvatljivost predsjedničkih kandidata. Na tim izborima, održanima 15. prosinca, Ahmadinedžadovi saveznici nisu stekli prevlast ni u jednom lokalnom vijeću, dok je koalicija reformista, tehnokrata i umjerenih pragmatičnih konzervativaca, pod vodstvom Alija Akbara Hašemija Rafsandžanija, bivšeg predsjednika i najvećeg Ahmadinedžadovog suparnika, dobila većinu mjesta u tom tijelu.

Velik odaziv

Iako je Rafsandžani za mnoge Irance simbol korupcije i nepotizma, on je i pragmatični konzervativac koji je tijekom predizborne kampanje klerike instruirao da ne inzistiraju previše na antiameričkoj retorici, jer je iranski nuklearni program "stvar koja se ne može riješiti sloganima". Unatoč ozloglašenosti zbog korupcije, Rafsandžanija su u cilju zbijanja redova opozicije prihvatili reformisti, a poraz predsjednikovog mentora, ekstremno konzervativnog ajatolaha Mohammeda Taghija Mešaha Jazdija, kao i neočekivano velik odaziv na izborima, ukazuje da su Iranci siti Jazdijeve škole razmišljanja čiji je učenik Ahmadinedžad.

Jazdi je očigledno previše radikalan čak i prema iranskim kriterijima, a taj se radikalizam najbolje ogleda u njegovom protivljenju samoj "superiornosti vjerskih učitelja", odnosno Vijeću stručnjaka, modelu koji je razvio vođa iranske revolucije Homeini, a prema kojemu revolucionarni vođa, osoba na višoj poziciji od bilo koje druge institucije, uključujući i predsjedničku, mora biti iz redova klera. Jazdijeva linija razmišljanja je ta da taj model prihvaća postojanje i drugih odlučujućih tijela, osim vrhovnog vođe – boga – pa davanjem prava glasa, ljudima daje pravo i da prekrše božju volju. Ovo, kao i uporno protivljenje prisustvu žena na javnim manifestacijama, poput stadiona, Jazdiju je osiguralo poražavajući rezultat na izborima. Reformisti su, pak, kandidirali samo umjerenjake koji nisu pretjerano politizirani, a koaliranje s Rafsandžanijevim pragmatičnim konzervativcima osiguralo im je ulazak u gradsko vijeće Teherana.

Niti dva tjedna prije ovih izbora iranski parlament povukao je još jedan potez na štetu Ahmadinedžada. Uz argument o nužnosti smanjenja troškova izbora, parlament je izglasao prijedlog da se predsjednički i parlamentarni izbori objedine, a samim tim i da se Ahmadinedžadov mandat skrati za čak 18 mjeseci. Prijedlog zakona sada mora ratificirati ustavno vijeće, kojim predsjeda upravo Rafsandžani, pa će on zasigurno biti odobren.

Usamljeni heroj

Stručnjaci se slažu da su upravo ovi događaji razlog zbog kojeg je Ahmadinedžad, koji i nema baš puno toga za ponuditi osim revolucionarne retorike, konferenciju o holokaustu organizirao baš uoči izbora. Ahmadinedžad, koji se voli predstavljati kao usamljeni heroj koji jedini u arapskome svijetu prkosi "cionističkoj državi" Izraelu, itekako je svjestan da jedino borbena retorika i politika Izraela i SAD-a prema njegovoj zemlji može ujediniti Irance iza njega i skrenuti pažnju sa unutarnjih problema, kao što su velika nezaposlenost, inflacija i proračunski deficit – sve ono što je iranski predsjednik u kampanji obećao zaustaviti, ali u tome nije uspio. Zanimljivo je i da su neki visoki iranski dužnosnici, poput bivšeg potpredsjednika i klerika Mohammada Alija Abtahija, osudili održavanje antisemitske konferencije u Teheranu.

IPAK SE SKREĆE
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.