POD TOČKOM PRAZNO
Luko BRAILO
27. prosinca, 2006.

Devetomjesečna analiza žestoko je demaskirala donedavne toliko često spominjane turističke gužve na jugu Hrvatske. Posjetitelja je samo dva posto više, no oni su ostvarili isto toliko manje noćenja. Pretvoreno u brojke, to je 66.000 noćenja manje nego u lanjskih devet mjeseci. To, naizgled, nije brojka od koje bi trebalo padati u nesvijest, no to ujedno znači da, primjerice, cijeli jedan hotel s oko 400 kreveta nije uopće radio. Doda li se tome i činjenica da gosti u Hrvatskoj prosječno borave 5,3 dana, a u ljetovalištima od Cavtata preko Dubrovnika do Korčule samo 4,8 dana, tada ti podaci dobivaju bitno drugačiju dimenziju

< > | cijeli članak | verzija za tisak

U bučnom blagdanskom ozračju praćenom uobičajenim mnoštvom biranih riječi o poslovnim i inim uspjesima na gotovo svim razinama, pomalo je utiho i bez većeg medijskog odjeka prošla devetomjesečna analiza turističkog prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) koja je žestoko demaskirala donedavne toliko često spominjane turističke gužve na jugu Hrvatske. Pokazalo se, međutim, kako su te gužve jako varljive te da će se do početka iduće sezone mnoge ocjene o (ne)lošoj turističkoj godini na izmaku morati ozbiljno revidirati.

S obzirom na prevladavajući sezonski karakter poslovanja turizma u DNŽ-u, podaci i činjenice iz rečene devetomjesečne analize, koju je izradila Marica Pulitika, stručna suradnica u Županijskoj gospodarskoj komori, ukazuju da se na jugu Hrvatske turizam odvija na "nešto" drugačiji način nego na sličnim područjima od Istre do Makarskog primorja. Dok se na razini Hrvatske bilježi rast broja dolazaka gostiju i noćenja, na području DNŽ-a ti su podaci znatno skromniji. Posjetitelja je samo dva posto više, no oni su ostvarili isto toliko manje noćenja. Pretvoreno u brojke to je 66.000 noćenja manje nego u lanjskih devet mjeseci. To naizgled nije brojka od koje bi trebalo padati u nesvijest, no to ujedno znači da, primjerice, cijeli jedan hotel s oko 400 kreveta nije uopće radio. Doda li se tome i činjenica da gosti u Hrvatskoj prosječno borave 5,3 dana, a u ljetovalištima od Cavtata preko Dubrovnika do Korčule samo 4,8 dana, tada ti podaci dobivaju bitno drugačiju dimenziju.
 
Zna li se da hoteli predstavljaju najbolji dio ukupne turističke ponude juga Hrvatske, donedavne priče o "relativno dobroj, doduše i kontroverznoj sezoni" postaju vrlo dvojbene budući da je iskorištenost tih kapaciteta u 2005. godini iznosila 154 dana. No, ove se godine puna zauzetost hotela s područja DNŽ-a spustila na 148 dana, odnosno cijelih šest dana manje nego godinu dana prije.
 
Negativan učinak
 
Takvoj zbilji u samo jednoj poslovnoj godini su dijelom "pogodovale" mjere hrvatske Vlade ukidanja subvencija touroperatorima kao i uvođenje PDV-a od 10 posto čega nije bilo 2005. No, u slučaju DNŽ-a, kao izrazite aviodestinacije, te su mjere imale negativan učinak, osobito na tradicionalno jakim emitivnim tržištima za jug Hrvatske kao što su Francuska, Velika Britanija, Njemačka itd., s kojih je stiglo od 15 do čak 24 posto manje gostiju. Na te sistemske mjere nadovezalo se i teško razumljivo povećanje cijena osnovnih hotelskih usluga. Tako su, recimo, prosječne cijene polupansiona u hotelima s dvije i tri zvjezdice u 2006. godini povećane za 26, dok je u objektima s četiri i pet zvjezdica, kakvih je najviše na dubrovačkom gradskom području, taj prosječni rast iznosio cijelih 57 posto. Toliko povećanje tržište jednostavno nije moglo pratiti, pa nema nikakve dvojbe da su upravo previsoke cijene umnogome ispraznile hotelske postelje, bitno pridonijele smanjenju iskorištenosti tih kapaciteta, te kraćim boravcima gostiju što je u konačnici rezultiralo i slabijim financijskim rezultatima od očekivanih i najavljivanih.
 
Analize tog dijela poslovanja, naime, pokazuju da rastu poslovni prihodi, ali da istovremeno brže rastu rashodi, da pada dobit po broju zaposlenih radnika, i da se u hotelskim kućama bilježe gubici što je u situaciji kad je dubrovačka rivijere, tobože, "in" - teško razumljivo. Tako su bez profita ostali hoteli "Plat", "Srebreno" i "Koločep", ali je svakako najveće iznenađenje ovogodišnje sezone da se i "Hilton Imperial", hotel s pet zvjezdica na Pilama, dakle nadomak povijesnog središta Dubrovnika, upisao među gubitaše. Doda li se tim negativnim poslovnim elementima i činjenica da sve više rastu i dugovi hotelskih tvrtki, pa na svaku kunu temeljnog kapitala hoteli u DNŽ-u imaju i po jednu kunu kredita, tada je očito da su na jugu Hrvatske zaustavljeni pozitivni trendovi kakvi su se bilježili u razdoblju od 2000. do 2005. godine.
 
Neumoljiva logika
 
Jer, neumoljiva logika brojki pokazuje da je u prvih devet mjeseci ove godine bilo čak 24 posto manje gostiju iz Velike Britanije, iz Francuske 21, iz Njemačke 15, Irske 10 te Italije 7 posto. U konačnici to je nekih 380 tisuća noćenja manjka što nije nadoknađeno porastom turističkog prometa iz SAD-a, Rusije, Španjolske, Norveške i još nekih zemalja. Naime, Britanci, Francuzi i Nijemci ipak čine glavninu posjetitelja DNŽ-a, i to onih koji počinju rano dolaziti i ostaju do kasne jeseni dajući tako potrebnu stabilnost sezoni, koja se više ne može nazivati "kontroverznom", kako se to uobičavalo činiti među turističkim stratezima DNŽ-a, a napose grada Dubrovnika.
 

POD TOČKOM PRAZNO
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.