LJUBAV IZ PRORAČUNA
Vedran MARJANOVIĆ
27. prosinca, 2006.

Nedavna odluka Hrvatske narodne banke, kojom su dodatno ograničene količine kredita koje će banke uzimati u inozemstvu tokom iduće dvije godine, izazvala je tek ionako očekivane reakcije udruženja banaka. No, Vlada, Ministarstvo financija i još neke državne institucije koje imaju utjecaj na stanje javnih financija zasad mudro šute o ovim ozbiljnim mjerama, kao da ih se potezi HNB-a uopće ne tiču. "To je najveći problem", ocjenjuje profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Silvije Orsag. Država je, zbog visokih očekivanja od poreza na dobit, očito prije svega zainteresirana da banke ostvaruju dobru zaradu, makar porasle i kamate kreditnim dužnicima

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Združenom akcijom hrvatskih banaka i medija u kojima te banke svakodnevno objavljuju plahte masno plaćenih reklama, posljednje mjere Hrvatske narodne banke o ograničavanju uzimanja inozemnih kredita predstavljene su kao udar HNB-a na gospodarski rast, standard stanovništva i stopu nezaposlenosti; jednom riječju, na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju, na sve živo i neživo u njoj.

Daleko od toga da odluka HNB-a - za koju sam guverner Željko Rohatinski reče da je šok-terapija u cilju obuzdavanja rasta inozemnog duga – koja znači dodatno ograničavanje količine kredita koje će banke uzimati u inozemstvu tokom iduće dvije godine, neće utjecati na sve ono o čemu se više ili manje uvjerljivo nariče u prigodnom saopćenju Hrvatske udruge banaka. No, kao što primjećuje član Savjeta Hrvatske narodne banke iz reda neovisnih stručnjaka i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Silvije Orsag, nevjerojatno je da se javna reakcija na vrlo ozbiljne poteze i upozorenja Narodne banke iscrpljuje u predvidljivim reakcijama udruženja banaka.
 
"Nitko ne spori da su mjere HNB-a štetne po interese banaka, odnosno njihovih uprava, i njihovi glasnogovornici će uvijek tako reagirati. Makar im poručujem da, ako im je toliko stalo do gospodarskog rasta i standarda građana, vide što mogu poduzeti u vezi s tim sa stajališta profita koje ostvaruju. Ali, mene zanima što o mjerama HNB-a misle Vlada, Ministarstvo financija i još neke državne institucije koje imaju utjecaj na stanje javnih financija. Oni zasad šute, i to je najveći problem", ocjenjuje Orsag za Feral.
 
Povećanje ino-duga
 
Vladina šutnja, koju ističe Orsag, rasplinula se iz izjave glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka kako Vlada ne komentira odluke monetarnih vlasti. Osim što je Maček time pokazao da ne zna kako monetarna politika jedne zemlje nije samo u rukama centralne banke, njegova izjava netočna je i po tome što su prije samo godinu dana i premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker napali HNB - zbog prethodnih njezinih akata o ograničavanju rasta ino-zaduživanja banaka. Tada su se Sanader i Šuker žalili kako HNB ne konzultira Vladu s onim što radi, iako će prije biti da Vladi nije do takvih konzultacija. Te bi konzultacije, naime, trebale ići i u obratnom smjeru, a kako upozorava SDP-ov član saborskog Odbora za financije i državni proračun Mato Crkvenac, ne pamti se da je u zadnje dvije godine Vlada, barem javno, zatražila mišljenje o nekom svom potezu u polju ekonomske politike od Narodne banke.
 
"Središnja banka čak nije uključena ni u Vladin dokument Strateški okvir za razvitak 2006.–2013., koji neki pogrešno zovu strategijom. Prema tome, svako vodi svoju politiku. HNB pokazuje gotovo donkihotovsku volju da obuzdava vanjsko zaduživanje, jer monetarna su kretanja, posebno vanjski dug, ispala iz korita koja su pod kontrolom centralne banke. To je sada širi problem i tiče se cjelokupne razvojne strategije i na njoj utemeljenih poteza izvršne i zakonodavne vlasti, što ova zemlja trenutno nema", tumači Crkvenac, koji ne dvoji da su potezi HNB-a sa početka teksta logični i opravdani. Izgledan je, kaže on, daljnji rast ino-duga, koji sada iznosi 28,7 milijardi eura ili 85 posto BDP-a, ako se nastave dugogodišnji trendovi. Oko toga hoće li mjerama HNB-a biti spriječeno povećanje ino-duga na 90 posto BDP-a Crkvenac nije veliki optimist.
 
Zaobilazna rješenja
 
"Guverner je sam rekao da se u 2007. može očekivati rast zaduživanja poduzeća u inozemstvu, na što HNB ne može utjecati. To nas vraća na najveći problem hrvatskog gospodarstva – naš izvoz pokriva uvoz jedva na pedeset posto. Ove godine naš manjak u razmjeni sa inozemstvom bit će najveći dosada, deset milijardi dolara. Nekonkurentni smo, a oni koji imaju mogućnost da oko toga nešto mijenjaju – nemoćni su", zaključuje Crkvenac.
 

LJUBAV IZ PRORAČUNA
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.