EUROPA GASI BRODOGRADILIŠTA?
Vedran MARJANOVIĆ
27. prosinca, 2006.

Iako je polovica od onih tridesetak milijardi kuna koje su od 1992. do 2005. ubrizgane u poduzeća u državnom vlasništvu bespovratno dana brodogradnji, pet državnih škverova proizvodi godišnji gubitak 1,2 milijarde kuna. Uz to, nedavna "afera Brodosplit" potvrdila je stare sumnje kako je brodogradnja leglo korupcije. Stoga i ne iznenađuje najnovija poruka Evropske komisije po kojoj se ukidanje subvencija brodogradilištima iz proračuna više ne može odlagati. Štoviše, to je uvjet da se Hrvatskoj omoguće stvarni pregovori o konkretnim poglavljima

< > | cijeli članak | verzija za tisak

Kad su u pitanju novčane i druge pripomoći ove države brodogradilištima, željezničkim i pomorskim prijevoznicima, željezarama i drugim dionicima tzv. javnog sektora, i potreba usklađivanja tih potpora sa stečevinama Evropske Unije zarad punopravnog članstva Hrvatske u Uniji, hrvatskoj Vladi iz Bruxellesa ne stižu više mišljenja i preporuke, već naredbe. Posljednju je sredinom prošlog tjedna odaslao direktor Opće uprave Evropske komisije za proširenje i pregovaranje za Hrvatsku i Tursku Pierre Mirel, poručivši kako se ukidanje subvencija brodogradilištima i čeličanama iz proračuna RH više ne može odlagati. Mirel pritom nije ostavio ni trunka sumnje kako je skidanje državnih brodara i željezara uvjet da se Hrvatskoj omoguće stvarni pregovori o konkretnim poglavljima, za čim žudi Sanaderova Vlada, a i mnogi među onima koji je žele zamijeniti u Banskim dvorima ne zaostaju nimalo u toj žudnji.

Godišnje se samo brodogradilištima iz državnog proračuna ukrca petstotinjak milijuna kuna potpora, a to nije jedini način pomoći. Upravo teče, ili bi trebala teći, isplata kredita od 550 milijuna dolara brodograditeljima, koji jesenas, zajedno sa pripadajućim državnim jamstvima, odobrila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Tog kredita ne bi bilo bez državnih jamstava, koja se daju za svaki od tri predviđena "obroka". Prema nekim neslužbenim informacijama iz brodogradilišta, drugi dio kredita težak 210 milijuna dolara nije isplaćen u dogovorenom roku jer banke nisu dobile jamstva Vlade, koja oteže sa nepoznatom motivacijom. Tako je u brodogradnji na isteku godine ionako na djelu panika, a sad je još došao imperativ o ukidanju subvencija iz Evropske Unije.

Pregovaračka čvrstina

"Kako sam ja shvatio Pierra Mirela, on nije istaknuo zahtjev potpunog ukidanja subvencija javnom sektoru, već cjelovitu i vrlo ozbiljnu promjenu načina kako se te subvencije daju", tumači za Feral bivši glavni hrvatski pregovarač sa Evropskom Unijom i aktualni šef saborskog Odbora za eurointegracije Neven Mimica. Od Hrvatske se, nastavlja Mimica, očekuje da ukine običaj redovitog ubrizgavanja novaca brodogradilištima i željezarama, odnosno da uvede praksu jednokratnih pomoći prema unaprijed utvrđenim načelima i cjenicima. Jasno, dotična "načela i cjenike" Hrvatska ima prepisati od Evropske Unije.

"Ukidanje sadašnjeg modela subvencioniranja brodogradilištima bila je obaveza još za ožujak ove godine, ali nismo je izvršili. Sad se kao rok opet spominje ožujak, i to iduće godine. Ako me pitate je li to jedna od ključnih prepreka otvaranju stvarnih pregovora o konkretnim poglavljima, odgovor je pozitivan; to je ono što se u pregovorima s Unijom zove 'benchmarks'", pojašnjava Mimica.

Kada prisili hrvatsku Vladu da donese nova pravila o financijskoj pomoći brodogradilištima i plan restrukturiranja te branše, Uniji neće ništa stajati na putu da isto zatraži i za druga područja – od željezara do javnog prijevoza. Kako upozorava Neven Mimica, nije problem promijeniti pravila subvencioniranja i donijeti planove restrukturiranja, nego naći rješenja kako da se financijski krvotok i proizvodnja onih koji o subvencijama ovise i kojima su planovi namijenjeni, privikne na nova pravila igre u roku godinu dana. Brodogradilišta i druge državne kompanije imaju financijske projekcije koje za dati trenutak predviđaju priliv novca iz državnog proračuna – taj je novac viđen i u proračunskim projekcijama Vlade za 2007. i 2008. - inače zapadaju u velike teškoće. To je sigurno poznato i emisarima Evropske Unije, pa pomalo iznenađuje njihova pregovaračka čvrstina. Nju saborski zastupnik HSS-a i bivši ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek bez puno krzmanja naziva primjenom dvostrukih kriterija.

Leglo korupcije

"Ako 40 posto proračuna EU ide za subvencije u poljoprivredi, onda se stajališta Bruxellesa oko naših subvencija mogu ocijeniti u svjetlu one narodne 'nije šija, nego vrat'. Druga je stvar što mi nismo učinili ono što smo trebali u restrukturiranju javnog sektora, dio čega je i promjena sustava potpora i pomoći", komentira Pecek, otvarajući novi problem – kakav je učinak onih tridesetak milijardi kuna, što je trećina godišnjeg proračuna RH, koje su od 1992. do 2005. ubrizgane u poduzeća u državnom vlasništvu.

EUROPA GASI BRODOGRADILIŠTA?
< > | cijeli članak | verzija za tisak

________________________________ Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.